Iako se formiranje „međunarodnih stabilizacijskih snaga“ od čak 40.000 vojnika čini gotovo nemogućom misijom, postoje naznake da bi se o ovom prijedlogu mogao postići konsenzus.
Administracija Donalda Trumpa trenutno u Ujedinjenim nacijama radi na pridobijanju podrške za raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga u Gazi. Američka misija pri UN-u u New Yorku prošle sedmice je distribuirala nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti, u kojem se detaljno opisuje kako bi “Međunarodne stabilizacijske snage” trebale djelovati.
Prema pisanju The Timesa, diplomate su pozvale Washington da ide putem međunarodnog prava, budući da vojno prisustvo ovakvih razmjera – do 40.000 vojnika – zahtijeva čvrstu pravnu osnovu i odobrenje Vijeća sigurnosti.
Neslaganja oko ključnih pitanja
Uprkos općem dogovoru o potrebi međunarodne intervencije, među ključnim akterima i dalje postoje duboke razlike. Ni Izrael ni Hamas još nisu spremni ići dalje od početnog, krhkog primirja, razmjene zarobljenika i djelimičnog otvaranja granica za humanitarnu pomoć.
U četvrtak bi Vijeće sigurnosti trebalo započeti raspravu o američkom prijedlogu rezolucije. Pregovarači sada moraju uvjeriti Izrael da će međunarodne snage biti dovoljno sposobne da razoružaju Hamas, a istovremeno uvjeriti palestinski pokret da će zadržati političku ulogu u budućem uređenju Gaze. Paralelno, potrebno je pronaći države spremne da pošalju trupe koje će, potencijalno, morati djelovati u nestabilnom i naoružanom okruženju.
Prvi signali mogućeg dogovora
Iako se diplomatski teren čini izuzetno složenim, pojavljuju se prvi znakovi mogućeg dogovora. Izraelski zvaničnici privatno priznaju da „razoružavanje Hamasa od ličnog naoružanja vjerovatno neće biti moguće“.
S druge strane, Hamas je prošle sedmice signalizirao spremnost da se odrekne oružja koje ima domet izvan graničnih područja gdje bi djelovale “snage stabilnosti”.
Jedan od lidera Hamasa, Musa Abu Marzouk, izjavio je:
- “Ako se misli na oružje čiji domet prelazi tampon zonu, to je razumljivo, jer ono može ugroziti drugu stranu.”
Ova izjava otvara mogućnost parcijalnog razoružanja, posebno kada je riječ o raketnim bacačima i minobacačima koji se lako mogu detektovati tokom patrola budućih međunarodnih i lokalnih snaga sigurnosti. Međutim, zadržavanje ličnog oružja moglo bi Hamasu ostaviti mogućnost zastrašivanja drugih frakcija, što otvara pitanje stvarne kontrole nad Gazom.
Ko će nadzirati sigurnost?
Većina država koje su izrazile spremnost za učešće u misiji ne želi se direktno baviti unutrašnjim palestinskim tenzijama. Njihov stav je da bi sigurnosni aparat Gaze trebao biti isključivo palestinski.
Prema američkom nacrtu, “Međunarodne stabilizacijske snage” trebale bi, u saradnji s novoobučenim palestinskim policijskim jedinicama, osiguravati granice i stabilizovati sigurnosno okruženje u Gazi. Njihov zadatak bi bio razoružavanje nedržavnih naoružanih grupa i uništavanje vojne i ofanzivne infrastrukture.
Zemlje poput Egipta, Azerbejdžana, Pakistana, Turske i Indonezije već su iskazale spremnost za učešće. Jordanski kralj Abdullah II poručio je, međutim, da se Jordan neće pridružiti misiji:
- “Nadamo se da će to biti mirovna misija, jer se niko neće usuditi nametnuti mir.”
Kairo će, prema planu, imati ključnu ulogu u obuci novih policijskih snaga Gaze, koje bi mogle brojati oko 30.000 pripadnika.
SAD već prisutne na terenu
Iako plan još nije usvojen, dio američke infrastrukture već je aktivan. Civilno-vojni koordinacijski centar pod vodstvom SAD-a djeluje već tri sedmice, uključuje više od 200 međunarodnih vojnih službenika i smješten je u izraelskoj vojnoj bazi kod Kiryat Gata. Centar trenutno nadgleda primirje i koordinira isporuke humanitarne pomoći, ali bi uloga ovog tijela mogla postati znatno veća ako rezolucija bude usvojena.
Trumpov plan i američka komanda
Prema nacrtu rezolucije, stabilizacijske snage bi imale jedinstvenu komandu odgovornu “Vijeću za mir”, novom međunarodnom tijelu koje bi upravljalo palestinskim teritorijama. Na njegovom čelu, prema američkom prijedlogu, trebao bi biti Donald Trump lično.
Očekuje se da će snage predvoditi američki general, kako bi se osigurala ravnoteža među državama učesnicama i povjerenje Izraela. Iako je Trump ranije tvrdio da neće slati američke vojnike na teren, realnost bi mogla pokazati suprotno — jer bi neke ključne misije zahtijevale direktno prisustvo zapadnih jedinica.
Scenarij uspjeha ili potpuni kolaps
Sve ukazuje na to da uspjeh plana zavisi od kontinuiranog američkog angažmana i detaljne koordinacije sa svim stranama. Ako misija ne uspije, Gaza bi mogla ostati podijeljena — s jednom polovinom pod izraelskom okupacijom, dok bi druga tonula u novi ciklus nasilja i političkog haosa.
Ipak, strah od takvog scenarija i napredak u ublažavanju humanitarne katastrofe mogli bi natjerati članice Vijeća sigurnosti da pruže podršku američkom prijedlogu i omoguće raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi.
