Dok se šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a pripremaju za samit koji će 7. i 8. jula biti održan u Turskoj, iza zatvorenih vrata vode se intenzivni diplomatski razgovori obilježeni rastućim tenzijama između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika.
U fokusu predstojećeg okupljanja neće biti samo sigurnosni izazovi i jačanje kolektivne odbrane, već i sve otvoreniji zahtjevi Washingtona da evropske članice povećana izdvajanja za vojsku usmjere prije svega na kupovinu američkog naoružanja.
Prema informacijama koje prenosi Politico, administracija predsjednika Donalda Trumpa nastavlja insistirati na modelu prema kojem evropski partneri trebaju više ulagati u odbranu, ali i ostati oslonjeni na američku vojnu industriju.
Američki ambasador pri NATO-u Matt Whitaker poručio je da je prošlogodišnja vojna potrošnja evropskih članica, od koje je veliki dio završio kod američkih proizvođača naoružanja, tek početak procesa koji Washington želi dodatno ubrzati.
Istovremeno, Bijela kuća s rezervom gleda na planove Evropske unije za razvoj vlastite vojne industrije, smatrajući da bi takve inicijative mogle ugroziti američke interese i narušiti tržišnu konkurenciju.
Takav pristup izazvao je zabrinutost među evropskim diplomatama, koji priznaju da njihove zemlje i dalje u velikoj mjeri zavise od američkih sigurnosnih kapaciteta, zbog čega pažljivo biraju teme oko kojih će ulaziti u sukob s Washingtonom.
Jedan evropski diplomata opisao je atmosferu uoči samita riječima:
“Želimo doći tamo, dati svoja obećanja oko odbrane i potrošnje, i otići prije nego što nešto pođe ukrivo.”
Dodatne napetosti izazvale su nedavne izjave američkog ministra odbrane Petea Hegsetha, koji je NATO opisao kao “papirnatog tigra”, optuživši evropske saveznike da se previše oslanjaju na američku vojnu zaštitu i da ne preuzimaju dovoljno odgovornosti za vlastitu sigurnost.
Hegseth je istovremeno kritikovao evropske članice zbog, kako smatra, nedovoljne podrške tokom posljednjih sukoba s Iranom, što je dodatno pogoršalo odnose unutar Alijanse.
Uz sve češće najave mogućeg smanjenja američkog vojnog prisustva na evropskom kontinentu, kao i informacije da Washington nije odobrio Njemačkoj nabavku projektila Tomahawk, predstojeći samit u Turskoj mogao bi predstavljati jedan od najosjetljivijih sastanaka NATO-a u posljednjih nekoliko godina.
Evropski lideri tako će pokušati pronaći ravnotežu između očuvanja savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama i jačanja vlastite strateške autonomije, u trenutku kada razlike između dvije strane postaju sve vidljivije.
