Posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu nije izazvala veći prekid u odnosima SAD-a i Kine, ali je ukazala na to da su dvije strane ušle u period kontrolirane konkurencije nakon intenzivnog trgovinskog rata.
Iako na sastanku između Trumpa i Xi Jinpinga nisu postignuti značajniji trgovinski sporazumi, istakli su se sporazumi o prodaji Boeingovih aviona i poljoprivredni sporazumi. Vrijedan je pažnje nedostatak otvorene podrške Kine Washingtonu po pitanju Irana. Stručnjaci su naveli da dvije zemlje priznaju dugoročnu stratešku konkurenciju.
Naime, posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu ove sedmice možda nije stvorila veći prekid u odnosima između Washingtona i Pekinga, otkrila je da su se dvije zemlje vratile u period "kontrolirane konkurencije" nakon prošlogodišnjeg žestokog trgovinskog rata.
Dvodnevni razgovori između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga otkrili su da značajna ekonomska i strateška neslaganja između dvije strane i dalje postoje. Iz perspektive američke administracije, nije postignut konkretan napredak po pitanjima kao što su kineska trgovinska politika, industrijske subvencije i njen rastući vojni utjecaj u Indo-Pacifiku.
Kineska strana je samit smatrala periodom smanjenog ekonomskog pritiska i veće predvidljivosti. Xi Jinping je navodno koristio frazu "konstruktivna strateška stabilnost" kako bi opisao bilateralne odnose tokom razgovora.
KORAK UNAZAD U TRGOVINSKOM RATU
Prema riječima stručnjaka, iako je Trumpova administracija imala za cilj prisiliti Kinu da odustane visokim tarifama koje je uvela početkom 2025. godine, Pekingove odmazde su osujetile očekivanja Washingtona.
Scott Kennedy, stručnjak za Kinu u Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu, prokomentarisao je: "Prije godinu dana govorili smo o tarifama od 145 posto. Sada smo se vratili u period stabilnosti."
Trumpovoj posjeti Pekingu prisustvovale su i istaknute poslovne ličnosti poput izvršnog direktora Tesle Elona Muska i izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga. Međutim, samit nije rezultirao nikakvim većim trgovinskim sporazumima za američke kompanije. Jedan od najznačajnijih događaja delegacije bila je raskošna državna večera.
NEMA PODRŠKE TOKOM IRANSKE KRIZE
Samit također nije ispunio očekivanja SAD-a u vezi s Iranom. Napomenuto je da Kina nije otvoreno podržala napore Washingtona da okonča rat s Iranom. Craig Singleton, stručnjak za Kinu u Fondaciji za odbranu demokratija, rekao je da su razgovori "dali privid stabilnosti, ali nisu riješili zastoj".
U saopštenju Bijele kuće tvrdi se da je Trumpov lični odnos sa Xi Jinpingom rezultirao rezultatima koji su povećali američki izvoz, poput prodaje Boeingovih aviona i poljoprivrednih poslova. Kineska ambasada u Washingtonu opisala je razgovore kao "iskrene, detaljne, konstruktivne i strateške".
UGOVOR SA BOEINGOM NIJE ISPUNIO OČEKIVANJA
Trump je objavio da je Kina postigla sporazum o kupovini 200 aviona od Boeinga. Međutim, kaže se da je ova brojka znatno ispod ranije spomenutog očekivanja od 500 aviona.
Samit Trump-Kina 2017. godine rezultirao je trgovinskim sporazumima i dogovorima vrijednim približno 250 milijardi dolara. Međutim, ovonedeljni samit nije donio slično značajne ekonomske rezultate. Nadalje, nije postignut nikakav napredak u vezi s prodajom Nvidia naprednih H200 AI čipova Kini.
Wendy Cutler, bivša službenica u uredu američkog trgovinskog predstavnika, opisala je ekonomske rezultate samita kao "znatno ispod očekivanja".
PEKING SE USREDSREDIO NA PERIOD "DUGOROČNE KONKURENCIJE"
Prema kineskim stručnjacima, Peking više ne očekuje povratak u staro doba saradnje u odnosima sa SAD-om. Cui Shoujun, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu, izjavio je: „Washington i Peking više ne pokušavaju vratiti svoje odnose u zlatno doba. Obje strane prihvataju da su dugoročna konkurencija i neslaganja neizbježni.“
