Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa donijela je niz novih vojno-strateških odluka koje uključuju povlačenje oko 5.000 američkih vojnika iz Evrope, ali i otkazivanje planiranog razmještaja raketa srednjeg dometa na teritoriji Njemačke.
Prema dostupnim informacijama, riječ je prije svega o krstarećim raketama „Tomahawk“, čiji domet omogućava gađanje ciljeva duboko unutar teritorije Rusije. Ova odluka, kako navode analitičari, dolazi uz najavljeno smanjenje američkog vojnog prisustva u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama.
Stručnjaci: Veći problem od povlačenja trupa
Njemački sigurnosni eksperti ocjenjuju da je otkazivanje raketnog razmještaja čak značajniji udarac za evropsku bezbjednost nego samo povlačenje vojnika.
Stručnjak za sigurnosnu politiku Niko Lange upozorava da Rusija već raspolaže raketama u Kalinjingradu, dok Evropa i dalje nema adekvatne sisteme odvraćanja.
„Htjeli smo da ih dobijemo od Amerike, ali ih sada ne dobijamo“, naveo je Lange, dodajući da evropske zemlje moraju hitno razviti vlastite kapacitete jer je to, kako kaže, ključno za sigurnost.
"Dramatičan sigurnosni vakuum"
Plan raspoređivanja „Tomahawk“ raketa dogovoren je 2024. godine između administracije Joea Bidena i njemačke vlade, s ciljem popunjavanja tzv. „jaza u sposobnostima“ dok Evropa ne razvije vlastite sisteme dugog dometa.
Prema prvobitnim planovima, rakete su trebale biti operativne od 2026. godine, ali su američki zvaničnici, prema navodima Reutersa, potvrdili da bataljon za njihovo raspoređivanje neće biti upućen u Njemačku.
Analitičar Christian Mölling ocjenjuje da se radi o „mnogo dramatičnijoj vijesti“, jer takvi sistemi predstavljaju ključni element odvraćanja potencijalnih prijetnji.
„Riječ je o oružju koje omogućava djelovanje prije nego što protivnik dođe do granica NATO-a“, naveo je Mölling.
Upozorenja iz Njemačke politike
Njemački vojni i politički krugovi upozoravaju da bi odustajanje od ovog plana moglo ostaviti ozbiljan sigurnosni vakuum u Evropi.
Stručnjak Carlo Masala ističe da Njemačka trenutno nema adekvatne kapacitete dugog dometa, dok pojedini poslanici pozivaju na hitno pronalaženje alternativnih rješenja i ubrzanje evropskih projekata razvoja raketnih sistema.
Evropska alternativa i budući planovi
Kao dugoročno rješenje spominje se evropski projekat ELSA, koji bi mogao postati operativan tek između 2030. i 2032. godine, što dodatno povećava zabrinutost zbog „prelaznog perioda bez zaštite“.
U međuvremenu, evropski zvaničnici razmatraju i saradnju s Ukrajinom, koja je značajno unaprijedila razvoj dronova i vlastitih raketnih sistema.
Odluka Washingtona tako otvara novo pitanje unutar NATO saveza – kako popuniti sigurnosni jaz u Evropi u periodu dok se razvijaju domaći odbrambeni kapaciteti.
