Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra plan za kažnjavanje određenih država članica NATO-a za koje smatra da nisu pružile adekvatnu podršku Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu tokom nedavnog rata s Iranom, piše Wall Street Journal (WSJ). Prema navodima zvaničnika administracije na koje se poziva ovaj list, prijedlog podrazumijeva povlačenje američkih trupa iz zemalja Alijanse koje su ocijenjene kao "beskorisne" u vojnoj kampanji protiv Irana. Te trupe bi, prema planu, bile stacionirane u onim državama koje su bile veća podrška američkim naporima.
Ovaj prijedlog je ipak blaži od Trumpovih nedavnih prijetnji o potpunom povlačenju SAD-a iz NATO-a, poteza koji zakonski ne može napraviti bez odobrenja Kongresa. Ipak, plan koji trenutno kruži Bijelom kućom naglašava sve veći jaz između Trumpove administracije i evropskih saveznika nakon odluke o pokretanju rata.
Ko gubi, a ko dobija američke trupe?
Iako Bijela kuća nije zvanično komentarisala plan, Wall Street Journal ističe da su brojne članice Alijanse navukle Trumpov bijes zbog protivljenja ratu u Iranu.
Posebne frustracije usmjerene su prema Španiji – jedinoj zemlji NATO-a koja nije obećala izdvajanje 5 posto BDP-a za odbranu, a koja je blokirala korištenje svog zračnog prostora američkim avionima uključenim u operacije protiv Irana. Na udaru kritika je i Njemačka, čiji su zvaničnici javno kritikovali rat, uprkos tome što ta zemlja služi kao ključno čvorište za američke vojne operacije na Bliskom istoku.
Također, Italija je nakratko blokirala korištenje baze na Siciliji, dok je Francuska dozvolila slijetanje u bazu na jugu zemlje samo onim avionima koji nisu direktno učestvovali u napadima na Iran. Prema navodima zvaničnika, plan bi mogao rezultirati zatvaranjem američkih baza u Španiji ili Njemačkoj.
S druge strane, zemlje koje bi mogle profitirati su Poljska, Rumunija, Litvanija i Grčka. Ove države imaju jedne od najviših stopa izdvajanja za odbranu i prve su podržale međunarodnu koaliciju za nadzor Hormuškog moreuza. Rumunija je, na primjer, odmah nakon izbijanja rata odobrila zahtjeve za korištenje svojih baza američkim zračnim snagama. WSJ napominje da bi ovaj potez doveo američke trupe bliže ruskoj granici, što bi sigurno izazvalo reakciju Moskve.
Evropljani u šoku: "Nismo ni bili konsultovani"
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte boravio je u srijedu u Washingtonu na sastanku s Trumpom. Rutte, koji je ranije uspio odgovoriti Trumpa od bizarne ideje o "preuzimanju" Grenlanda, sada pokušava produbiti veze i smanjiti transatlantske tenzije.
"Prilično je tužno što je NATO okrenuo leđa američkom narodu u posljednjih šest sedmica, dok upravo američki narod finansira njihovu odbranu", izjavila je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social ranije napisao da države članice "nisu uradile apsolutno ništa da pomognu" te dodao da "SAD-u ne treba ništa od NATO-a".
S druge strane, visoki evropski zvaničnici se brane tvrdeći da uopće nisu bili unaprijed konsultovani o pokretanju rata s Iranom, što je onemogućilo koordinaciju vojnih odgovora. Koliko je situacija bila haotična govori i podatak da su dva ministra odbrane NATO-a, iz Estonije i Italije, ostala zaglavljena u Dubaiju kada su SAD pokrenule napad, jer su Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili svoj komercijalni zračni prostor.
Rat u Iranu samo je posljednja u nizu diplomatskih kriza otkako se Trump vratio u Bijelu kuću, uključujući sporove oko carina, pregovore s Vladimirom Putinom o Ukrajini i obnavljanje nesuglasica s Danskom. Podsjetimo, tokom svog prvog mandata 2020. godine, Trump je naredio povlačenje oko 12.000 vojnika iz Njemačke, ali je tu odluku poništio Joe Biden nakon preuzimanja dužnosti 2021. godine.
