Opsežna istraga koju je proveo The New York Times otkrila je da je želja američkog predsjednika Donalda Trumpa da upravlja novim predsjedničkim avionom, nakon što su Sjedinjene Države nabavile Boeing 747-8 od Katara, dovela do frenetične utrke unutar Bijele kuće i Ministarstva odbrane da ga opreme u rekordnom roku.
Prema izvještaju New York Timesa, ovo je uzrokovalo značajno povećanje finansijskih troškova i dovelo do kompromisa koje stručnjaci za avijaciju i vojni zvaničnici smatraju potkopavanjem odobrenih sigurnosnih standarda za američke predsjedničke avione, što može udvostručiti rizike kojima predsjednik i njegovi pratioci mogu biti izloženi tokom službenih misija.
Prema istrazi, priča je počela nekoliko sedmica nakon početka drugog Trumpovog mandata, kada je katarski avion prevezen na aerodrom Palm Beach kako bi ga predsjednik lično pregledao.
Avion je privukao njegovu pažnju svojim luksuznim karakteristikama, odražavajući standard aviona namijenjenih visokim svjetskim liderima. Uključuje spavaće sobe s luksuznim kožnim i drvenim završnim obradama, te salone za prijem opremljene lusterima i luksuznim sjedištima. To je potaknulo Trumpa da zahtijeva ubrzanje procesa pretvaranja u novi predsjednički avion kako bi bio spreman za vrijeme proslave 250. godišnjice osnivanja Sjedinjenih Američkih Država.
Istraga je pokazala da je predsjednik lično pratio detalje projekta modernizacije i učestvovao u odobravanju dizajna enterijera i nekih sigurnosnih aranžmana, izražavajući nezadovoljstvo nastavkom korištenja starih predsjedničkih aviona koji su bili u upotrebi decenijama.
U izvještaju se citira njegova izjava da američki predsjednički avion izgleda zastarjelo u poređenju sa modernim avionima koje koriste druge zemlje, naglašavajući da bi Sjedinjene Države trebale imati najnapredniji i najimpresivniji predsjednički avion na svijetu.
Da bi se postigao ovaj cilj, Bijela kuća je zatražila od američkog ratnog zrakoplovstva da pripremi hitan plan za ubrzanje radova na modernizaciji, nakon što je program zamjene predsjedničkih aviona koje proizvodi Boeing kasnio nekoliko godina.
Iako su početne procjene ukazivale na to da će proces konverzije trajati između 18 i 24 mjeseca, projekat je bio pod velikim pritiskom, što je smanjilo trajanje na samo oko osam mjeseci – vremenski okvir koji su stručnjaci opisali kao nedovoljan za modifikacije ovog obima na složenom avionu poput Boeinga 747-8.
Nedostatak vitalnih zaštitnih sistema i izuzetna odobrenja
Dokumenti i fotografije koje su novine pregledale ukazuju na to da modifikovanoj letjelici nedostaje niz sigurnosnih sistema koji su decenijama standardna karakteristika američkih predsjedničkih aviona.
Najznačajnija karakteristika koja nedostaje novom avionu je donji ulaz opremljen nezavisnim stepeništem, što omogućava evakuaciju predsjednika u osjetljivim sigurnosnim situacijama bez potrebe za oslanjanjem na aerodromske objekte.
Također mu je nedostajao infracrveni sistem protivraketne odbrane sposoban za detekciju i ometanje navođenih projektila, a osim toga, avion nije bio opremljen dvostrukom rezervnom pogonskom jedinicom koja obezbjeđuje električnu energiju i komprimovani vazduh potreban za brzo pokretanje četiri motora u vanrednim situacijama.
Istraga je također otkrila druge tehničke izazove vezane za strukturalnu sigurnost aviona, budući da se avioni Boeing 747-8 suočavaju s poznatim problemom pukotina koje utječu na neke od uzdužnih nosača strukture, problem koji je Federalna uprava za avijaciju od 2023. godine klasificirala kao nesigurno stanje koje može utjecati na strukturalnu sigurnost aviona.
Nije bilo jasno da li su inspekcijski i popravni radovi na ovim nedostacima u potpunosti završeni u kratkom roku, posebno s obzirom na to da je otkrivanje nekih od njih zahtijevalo demontažu velikih dijelova strukture aviona.
Istraga je također napomenula da je nekonvencionalni dizajn unutrašnjosti aviona zahtijevao od izvođača radova da dobiju posebno izuzeće od Federalne uprave za avijaciju kako bi zaobišli određene standarde testova sudara za sjedišta, što je izuzetan postupak koji je doveo u pitanje potpunost sigurnosnih testova prije nego što je avion pušten u upotrebu, posebno zato što je odobrenje izdato neposredno prije Trumpovog prvog planiranog predsjedničkog leta u avionu.
Pretjerani računi i finansiranje iz budžeta za nuklearno oružje
Posljedice projekta nisu bile ograničene samo na tehničke aspekte, već su se proširile na ogromne finansijske troškove koji su daleko premašili najavljene cifre. Pored otprilike 400 miliona dolara izdvojenih za modifikacijske radove, Ratno zrakoplovstvo je potrošilo još stotine miliona kako bi osiguralo kompletnu prateću infrastrukturu za projekat, uključujući zakup teretnog aviona Boeing 747-8 na pet mjeseci za korištenje u obuci i kupovinu još dva aviona od Lufthanse, jednog za obuku posade, a drugog za obezbjeđivanje rezervnih dijelova, što je dodatne troškove povećalo na otprilike dodatnih 400 miliona dolara.
Tokom saslušanja u Senatu, sekretar Ratnog zrakoplovstva Troy E. Menke priznao je da je vlada finansirala dio projekta preusmjeravanjem 934 miliona dolara iz programa modernizacije nuklearnog raketnog sistema Sentinel, što je izazvalo oštre kritike unutar Kongresa.
Prema izvještaju, nekoliko zakonodavaca smatralo je da klasifikacija detalja o troškovima kao povjerljivih informacija iz razloga nacionalne sigurnosti ometa zakonodavni nadzor nad projektom čiji ukupni procijenjeni trošak modernizacije predsjedničke flote iznosi oko 5,1 milijardu dolara, a završetak programa odgođen je do 2028. godine, više od deset godina nakon što je započeo.
Pravi test u Turskoj otkriva slabosti
Istraga je otkrila da sigurnosne zabrinutosti nisu bile samo teoretske, već su postale stvarnost tokom Trumpove posjete Turskoj početkom jula, kada je prisustvovao samitu NATO-a. Sigurnosne službe su otkrile potencijalne prijetnje od grupa povezanih s Iranom, što se poklopilo s eskalacijom američkih napada na iranske ciljeve. To je navelo tim za zaštitu da izmijeni plan povratka i koristi stari predsjednički avion umjesto katarskog aviona koji je prethodno prebačen u britansku bazu Mildenhall.
Istraga je zaključena napomenom da je Bijela kuća nedavno najavila privremeno povlačenje katarskih aviona iz upotrebe tokom predstojeće jeseni kako bi se izvršila dodatna ažuriranja i poboljšanja, čija priroda nije otkrivena, u potezu koji su stručnjaci i bivši zvaničnici u programu predsjedničkih aviona smatrali implicitnim priznanjem da brzi pripremni radovi nisu ispunili sve sigurnosne zahtjeve.
Tvrdili su da ubrzano puštanje aviona u upotrebu kao odgovor na predsjednikovu želju za luksuznijim avionom stvara nepotrebne rizike i ponovo otvara debatu o ravnoteži između političkih razmatranja i zahtjeva za zaštitu američkog predsjednika na najosjetljivijem prijevoznom sredstvu na svijetu.
