Trumpov plan za Gazu: Djelimična implementacija i bez Hamasa?
U klauzuli koja je prvi put uključena u bilo koji sporazum o Gazi, plan američkog predsjednika Donalda Trumpa ostavio je otvorena vrata za djelomičnu implementaciju i bez odobrenja Hamasa.
Predstojeći sastanak u Bijeloj kući, zakazan za ponedjeljak između Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, trebao bi biti ključan za provedbu plana od 21 tačke.
Hamas je saopćio da neće dobiti kopiju američkog prijedloga direktno od posrednika, ali je izrazio „spremnost da na pozitivan i odgovoran način razmotri sve prijedloge koje dobije od naše braće posrednika, uz očuvanje nacionalnih prava našeg naroda“.
Trumpov plan je kombinacija elemenata egipatskog prijedloga, izraelskih zahtjeva i traženja Hamasa, uz zakašnjeli odgovor na inicijativu Palestinske uprave da preuzme odgovornost za Pojas Gaze nakon rata.
Posebno je značajan Član 17, koji otvara mogućnost djelimične implementacije sporazuma čak i bez pristanka Hamasa. U njemu se navodi: „Ako Hamas odgodi ili odbaci ovaj prijedlog, gore navedene tačke će se primjenjivati u područjima bez terorista, koja će Izraelske obrambene snage postepeno predati međunarodnim stabilizacijskim snagama.“
Pritisak na Hamas ili ustupak Izraelu?
Nije jasno kako bi izraelska vlada mogla pristati na plan bez oslobađanja 20 živih i 28 mrtvih izraelskih talaca koje Hamas drži. Ako Hamas odbije sporazum, pitanje je kako će se riješiti sudbina talaca bez nagodbe.
Mnogi analitičari smatraju da je Član 17 zamišljen kao pritisak na Hamas da prihvati prijedlog, ali i kao način da se Izrael uvjeri da je sporazum povoljan za njegove interese. Također, postoji mogućnost da se radi o poruci međunarodne i arapske spremnosti da se Hamasu pooštri položaj ukoliko plan odbije.
U trećoj klauzuli plana navodi se da će „ako Izrael i Hamas pristanu na prijedlog, rat odmah završiti, izraelska vojska obustaviti sve operacije i postepeno se povući iz Gaze“ – što je dugogodišnji zahtjev Hamasa.
Peta klauzula predviđa da će Izrael, nakon povratka talaca, osloboditi stotine palestinskih zatvorenika na doživotnim kaznama, više od 1.000 stanovnika Gaze uhapšenih od početka rata, kao i tijela nekoliko stotina Palestinaca – još jedan od Hamasa često ponavljan zahtjev.
U šestoj klauzuli stoji da će članovi Hamasa „posvećeni mirnom suživotu“ dobiti amnestiju, dok će onima koji žele napustiti Gazu biti osiguran siguran prolaz u zemlje prijema. Hamas do sada nije odbacio ovu odredbu.
Netanyahu je izjavio da je „siguran prolaz moguć ako vođe Hamasa pristanu na oslobađanje talaca i prekid rata“.
Humanitarna i sigurnosna dimenzija
Plan takođe predviđa dolazak pomoći u Gazu po standardima sporazuma iz januara 2025. godine – 600 kamiona pomoći dnevno, uz obnovu ključne infrastrukture i uklanjanje ruševina. Distribucija pomoći bila bi povjerena Ujedinjenim nacijama, Crvenom polumjesecu i drugim međunarodnim organizacijama, bez uplitanja Izraela ili Hamasa.
Prema planu, Gazom bi privremeno upravljala prelazna vlada palestinskih tehnokrata zaduženih za svakodnevne usluge stanovnicima. Također, niko ne bi bio prisiljen napustiti Pojas, ali bi onima koji žele otići bio omogućen povratak, dok bi ostanak bio potican kroz izgradnju „bolje budućnosti“.
Član 15 predviđa raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga koje bi osigurale red, trenirale palestinske policijske snage i pripremale ih da dugoročno preuzmu odgovornost za sigurnost. Izrael bi, prema Članu 16, postupno predavao okupirane teritorije, bez aneksije ili trajne okupacije Gaze.
Velike praznine u dogovoru
Ipak, postoje značajni nedostaci i razlike u stavovima između izraelske vlade i američke administracije. Iz Netanyahuovog okruženja poručeno je da su potrebne određene izmjene prije sastanka u Bijeloj kući.
Netanyahu je potvrdio da još uvijek postoje neslaganja oko detalja sporazuma, posebno u vezi sa sudbinom talaca i eventualnim imunitetom za lidere Hamasa. „Ako završe rat i oslobode sve taoce, moći će otići. Ali detalji se moraju dodatno razmotriti“, kazao je izraelski premijer.
Na pitanje o ulozi Palestinske uprave u budućoj palestinskoj državi, Netanyahu je poručio da je to za Izrael i dalje „crvena linija“.
