The New York Times i The Washington Post bili su upoznati s planiranim napadom, ali su odgodili objavu kako ne bi ugrozili američke vojnike
Nakon prošlosedmične vojne akcije SAD-a u Venezueli, administracija predsjednika Donalda Trumpa zahvalila je američkim medijima što nisu unaprijed izvijestili o napadu u kojem je uhapšen Nicolás Maduro, kako ne bi ugrozili operaciju i živote vojnika. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da su pojedine redakcije imale saznanja o subotnjem napadu u Venezueli kojim je uhapšen predsjednik Nicolás Maduro, ali da nisu objavile te informacije prije početka akcije kako ne bi ugrozile misiju.
On je istakao da je to bio razlog za zahvalnost administracije Donalda Trumpa medijima.
Rubio je govorio u kontekstu ranijih istupa ministra odbrane Petea Hegsetha, koji je nepovjerenje u sposobnost novinara da odgovorno postupaju s osjetljivim informacijama naveo kao jedan od glavnih razloga za uvođenje restriktivnih pravila za izvještavanje iz Pentagona.
Većina mainstream medija napustila je svoje pozicije u Pentagonu umjesto da prihvati Hegsethova nova pravila.
U emisiji ABC-a "This Week" Rubio je objasnio da administracija nije unaprijed obavijestila Kongres o operaciji jer "će informacija procuriti", ali i da je osnovni razlog bila operativna sigurnost. Naveo je da su "brojni mediji dobili dojave da će se akcija dogoditi i zadržali ih upravo iz tog razloga" te dodao: "Zahvalni smo im na tome, jer su životi mogli biti izgubljeni. Američki životi".
Ko je sve znao za napad
Prema pisanju portala Semafor, koji se pozvao na ljude upoznate s komunikacijom između administracije i medijskih kuća, The New York Times i The Washington Post bili su upoznati s planiranim napadom, ali su odgodili objavu kako ne bi ugrozili američke vojnike. Predstavnici oba lista odbili su dati komentar agenciji Associated Press.
Novinarka i profesorica Dana Priest, dugogodišnja reporterka Washington Posta o nacionalnoj sigurnosti, ocijenila je da je odgađanje objave informacija koje bi mogle dovesti u opasnost živote ljudi uobičajena praksa velikih redakcija. Ona je navela da se i nakon okončanja operacija novinari često konsultuju s nadležnim organima o tome da li bi pojedini detalji mogli ugroziti ljude na terenu.
Primjer takvog pristupa zabilježen je i prošlog proljeća, kada je urednik magazina The Atlantic Jeffrey Goldberg slučajno uključen u SMS prepisku u kojoj je Hegseth otkrivao informacije o vojnom napadu u Jemenu. Goldberg o tom događaju nije izvijestio sve dok američko osoblje nije bilo izvan opasnosti i dok podaci nisu bili detaljno provjereni.
Većina Amerikanaca za napad na Venezuelu saznala je u ranim jutarnjim satima subote, kada je predsjednik Donald Trump na svojoj platformi Truth Social objavio da je operacija završena. Novinari Associated Pressa u Venezueli prethodno su čuli i zabilježili eksplozije te o tome izvijestili više od dva sata prije Trumpove objave, iako tada još nije bilo jasno kakva je uloga SAD-a u događajima.
Braneći ograničenja koja se odnose na kretanje i izvještavanje novinara u Pentagonu, Hegseth je prošle godine za Fox News rekao da "postoje očekivanja da ne tražite povjerljive ili osjetljive informacije". The New York Times je prošlog mjeseca podnio tužbu s ciljem ukidanja ovih pravila, prenosi AP.
Odluke da li objaviti informacije koje bi mogle ugroziti živote ili samu misiju obično podrazumijevaju razgovore na najvišim nivoima između urednika i vladinih zvaničnika. Ipak, Priest naglašava da u sistemu slobode medija konačnu odluku donosi sama redakcija.
Kao historijski primjer navodi se situacija kada je predsjednik John F. Kennedy svojevremeno ubijedio urednike The New York Timesa da ne objave saznanja o najavljenom napadu kubanskih emigranata na snage Fidela Castra u Zaljevu svinja. Misija je završila neuspjehom, a bivši urednik Timesa Bill Keller kasnije je izjavio da je Kennedy izrazio žaljenje što novine ipak nisu objavile ono što su znale, jer je to možda moglo spriječiti fijasko.
Priest smatra da većina novinara koji prate vojsku i nacionalnu sigurnost ima veliko iskustvo s rukovanjem osjetljivim informacijama. Ona pravi razliku između objavljivanja podataka koji bi mogli nekoga dovesti u opasnost i onih koji bi mogli jednostavno biti neugodni za administraciju.
"Novinare neće odvratiti smiješno široka cenzorska uredba Trumpove administracije. Oni će se još više potruditi da istraže. Njihova misija nije da se dodvoravaju Trumpovoj administraciji, već da javnosti dostave informacije", rekla je Priest.
