Rok za izbor nadzora nad izgradnjom tunela Prenj ponovo je produžen, ovaj put do 12. marta, čime se nastavlja višemjesečna praksa pomjeranja ključnih datuma u jednom od najskupljih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Prethodni rok bio je 23. januar, zatim 6. februar, a sada je proces dodatno prolongiran.
Evropska banka za obnovu i razvoj, koja finansira projekat, još prošlog ljeta objavila je poziv za dostavljanje ponuda za posao nadzora nad izgradnjom tunela. Prvobitni krajnji rok bio je početkom septembra, ali su uslijedila višestruka produženja, što je dodatno otvorilo pitanja o dinamici realizacije cijelog projekta.
Tunel Prenj, dug 10,5 kilometara, procijenjen je na oko 1,2 milijarde konvertibilnih maraka (oko 600 miliona eura), čime predstavlja najskuplji pojedinačni objekat na trasi autoputa Koridora 5C. Upravo zbog svoje vrijednosti i tehničke zahtjevnosti, ovaj projekat nosi ogroman značaj za kompletan saobraćajni pravac kroz zemlju.
U međuvremenu, interes za gradnju pokazala je i američka kompanija Bechtel, jedna od najvećih građevinskih firmi na svijetu. Iako se trenutno produženje roka odnosi isključivo na izbor nadzorne kompanije, jasno je da je cijeli projekat međusobno povezan – bez nadzora nema konačne odluke o izvođaču, a bez izvođača nema početka radova.
Prvi tender za izbor nadzora raspisan je 17. maja 2024. godine i zatvoren 22. jula iste godine, kada je pokrenut i postupak za izbor izvođača radova. Za provođenje tenderske procedure zaduženo je preduzeće Autoceste FBiH, dok finansijsku konstrukciju projekta predvodi Evropska banka za obnovu i razvoj.
Iako su ranije najavljivani rokovi za početak gradnje do kraja 2025. godine, radovi još nisu započeli. Produžavanje tendera i izostanak konačnih odluka dodatno komplikuju ionako složen proces, koji je već opterećen tehničkim, finansijskim i administrativnim izazovima.
Tunel Prenj od samog početka važi za najzahtjevniji segment Koridora 5C, kako zbog konfiguracije terena, tako i zbog visine ulaganja. Upravo zato svako novo pomjeranje rokova ne znači samo administrativnu korekciju kalendara, već i dodatno odgađanje realizacije projekta koji bi trebao predstavljati ključnu vezu između sjevera i juga zemlje.
Za sada ostaje neizvjesno hoće li martovski rok konačno donijeti odluku o izboru nadzora ili će se procedura ponovo naći u začaranom krugu produženja, dok jedan od najambicioznijih infrastrukturnih poduhvata u BiH i dalje ostaje – na papiru.
