Generalna skupština Ujedinjenih nacija odlučila je produžiti mandat Volkera Türka na poziciji visokog komesara UN-a za ljudska prava, čime je austrijski diplomata dobio još četiri godine na toj funkciji.
Za njegovo ponovno imenovanje glasale su 144 države članice UN-a, dok je 10 zemalja bilo protiv, a 13 suzdržano. Time su odbačeni prijedlozi Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, koje su se protivile načinu i vremenu donošenja odluke.
Washington je pokušao odgoditi glasanje, dok je Moskva predlagala da se Turkov mandat produži samo do kraja ove godine. Nijedan od tih prijedloga nije dobio potrebnu podršku.
Turk će tako postati prvi visoki komesar UN-a za ljudska prava koji će obavljati puni drugi mandat otkako je ta funkcija uspostavljena 1993. godine.
Njegovo ponovno imenovanje izazvalo je podijeljene reakcije među velikim silama. Zamjenik američkog ambasadora pri UN-u Jeff Bartos ocijenio je da odluka pokazuje, kako je rekao, “nefunkcionalnost” Generalne skupštine, tvrdeći da je proces glasanja organizovan bez dovoljno prostora za raspravu.
“Sjedinjene Američke Države će odmah preispitati svoje angažovanje, učešće i finansiranje”, poručio je Bartos.
Kritike su stigle i iz Rusije. Zamjenik ruskog ambasadora Dmitrij Čumakov optužio je Türka za političku pristrasnost i tvrdio da promoviše zapadne geopolitičke interese pod okriljem zaštite ljudskih prava.
Negativno je reagovao i Izrael, čije je Ministarstvo vanjskih poslova odluku o produženju mandata nazvalo “najnovijim moralnim neuspjehom” generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa.
“Nakon godina pristrasnosti prema Izraelu, odgovor mora biti odgovornost, a ne mijenjanje pravila”, poručili su iz izraelskog ministarstva.
S druge strane, Evropska unija snažno je podržala Turka. Irski ambasador pri UN-u Fergal Mythen, govoreći u ime EU-a, istakao je da je visoki komesar svoje dužnosti obavljao “efikasno i s integritetom, na objektivan i nepristrasan način”.
Podršku njegovom reizboru dale su i Kina, brojne afričke zemlje te veliki broj država Latinske Amerike, iako su pojedine zemlje poput Nikaragve, Argentine i Paragvaja izrazile nezadovoljstvo.
Turkov rad tokom prvog mandata bio je predmet brojnih kritika. Organizacija UN Watch optuživala ga je da je često kritikovao Izrael, navodeći da je tokom mandata uputio desetine kritika na račun te države.
Istovremeno, bivši direktor organizacije Human Rights Watch Ken Roth kritikovao je Türka zbog odnosa prema pitanju Ujgura u kineskoj pokrajini Xinjiang, tvrdeći da nije dovoljno insistirao na ranijim nalazima UN-a o mogućim zločinima protiv čovječnosti.
Turk je nakon odluke Generalne skupštine zahvalio državama članicama na podršci, poručivši da ljudska prava ostaju ključni odgovor na globalne krize.
“Ljudska prava su protivotrov današnjim previranjima i defetizmu”, napisao je Turk na društvenoj mreži X.
Njegov novi mandat dolazi u periodu velikih međunarodnih tenzija, ratova i političkih podjela, zbog čega će djelovanje Ureda visokog komesara za ljudska prava biti pod još većim nadzorom velikih sila i međunarodne javnosti.
