Do sada je u BiH potpisano 80.000 donorskih kartica, kojima građani daju saglasnost za doniranjem organa nakon smrti, dok je u posljednjih godinu dana 1.000 ovih kartica podijeljeno putem pošte.
Potvrdila je ovo u razgovoru za etto. ba dr. Halima Resić, nefrologija i predsjednica neprofitne organizacije Donorska mreža BiH.
Neprofitna organizacija Donorska mreža BiH pokušava povećati svijest o plemenitosti i važnosti doniranja organa, kako bi pomogli onima koji čekaju na transplantacije.
1.000 kartica putem pošte
"U posljednih godinu podijelili smo 1.000 kartica putem pošte. U prosjeku pošaljemo oko 20-tak kartica putem pošte u periodu kada nemamo kampanju. Kartice se mogu potpisivati i online putem web stranice Donorske mreže u BiH. Mi nikakve podatke ne zadržavamo, dakle popuni se kartica online, ljudi daju adresu i mi šaljemo poštom", istakla je ona navodeći da oni svaki mjesec primaju zahtjeve, a posebno se broj zaitneresovanih za potpisivanjem kartica povećava u vrijeme kampanja.
Izostala podrška
"U saradnji sa Institutom za transplantaciju Španije i turskom Transplantacijskom mrežom potpisana su dva sporazuma o saradnji. To će omogućiti edukaciju našeg kadra, ljekara nefrologa. Saradnja sa institucijama je i dalje na izuzetno niskom nivou. Nemamo nikakvu podršku, ali mi radimo i opstajemo zahvaljujući entuzijazmu nekoliko osoba", rekla je Resić.
Edukacija kako zdravstvenih radnika, tako i građana, bitna je za razvijanje predrasuda o doniranju organa.
Ona podsjeća kako predrasude postoje zato sto građani nisu dobro informisani o donorstvu i što niko ne želi da razmišlja o smrti, te da većina religijskih zajednica nema predrasude prema doniranju organa, ali postoje društvene predrasude, primjerice, mišljenje da organe dobijaju samo bogati ili da se neki organi mogu transplantirati samo s mrtvih osoba.
Brojne predrasude
Drugima je pristanak na davanje organa podsjećanje na vlastitu smrtnost i nerado razmišljaju o tome. Još jedan razlog predrasuda jeste i postojanje nelegalnog tržišta organima, međutim, treba imati na umu da je uređen i funkcionalan sistem doniranja organa jedan od preduslova borbe protiv ilegalne trgovine.
" Donorska mreža u BiH vrši edukaciju građana o donorstvu i pokušava razbiti predrasude u tome. Zbog toga su jako važni mediji i postoje svake godine i radionice za novinare da bi bolje razumjeli ovu problematiku. Nama su potrebne kvalitetne i široke kampanje kao što ih je imala Hrvatska. U Rijeci 98% porodica daje saglasnost za doniranje organa kada se utvrdi moždana smrt“, dodaje Resić.
Kaže da se u posljednjih 20 godina ne vodi nikakav registar ljudi koji su izrazili želju da se u slučaju moždane smrti njihovi organi mogu transplantirati. "Donorska mreža nije banka organa već organizacija koja promovira donorstvo. Donorska kartica je provokacija za razgovor o donorstvu i doniranju organa, a ne zakonska obaveza da širite tu plemenitu ideju“, kazala je Resić.
Ne postoje tačni podaci
Dodala je da nema tačnih podataka koliko ljudi čeka na transplataciju u našoj zemlji.
"Naše procjene su da čeka oko 700 pacijenata na kadaveričnu transplantaciju", istakla je Resić.
Najavila je da će 22. marta biti održano predavanje o donorstvu studentima u rektoratu Univerziteta u Sarajevu.
U Bosni i Hercegovini se radi jako malo transplantacija organa i mnogi pacijenti ne dočekaju operaciju. Predrasude, te nedostatak organizacije unutar sistema, uprkos postojanju zakonskih okvira, ugrožavaju pacijente. BiH u ovom pogledu znatno zaostaje drugim državama. Nema transplantacija od emotivno bliskih ljudi i ne rade se transplantacije sa živih donora ako nisu kompatibilne krvne grupe.
