Nezaposlenost u BiH raste: Za mjesec dana 4.000 ljudi više na biroima
Broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini ponovo je u porastu. Za samo mjesec dana na evidencijama biroa našlo se oko 4.000 ljudi više.
Prema posljednjim podacima, u julu 2025. godine registrovano je ukupno 320.940 nezaposlenih, od čega 191.407 žena. U odnosu na juni ove godine, riječ je o povećanju od 1,3 posto. Nezaposlenih muškaraca je više za 0,8 posto, a žena za 1,6 posto.
Zanimljivo je da, uprkos ovom mjesečnom rastu, u poređenju s istim periodom prošle godine bilježi se pad nezaposlenosti od 2,4 posto – broj nezaposlenih muškaraca manji je za 3,2 posto, a žena za 1,8 posto.
Najviše nezaposlenih među starijima od 50 godina
Podaci pokazuju da najveći teret nezaposlenosti nose starije dobne skupine. U grupi od 50 do 59 godina registrovano je čak 84.494 nezaposlenih osoba. Slijede oni od 40 do 49 godina sa 67.340, te starosna grupa od 30 do 39 godina sa 61.703 osobe. U grupi starijih od 60 godina evidentirano je 41.548 osoba, dok je među mladima situacija nešto povoljnija – u grupi od 25 do 29 godina nezaposlenih je 33.821, a u najmlađoj kategoriji od 15 do 24 godine njih 32.140.
Federacija BiH gubi radna mjesta
Rast nezaposlenosti u cijeloj državi uglavnom dolazi iz Federacije BiH. U junu je u ovom entitetu bilo zaposleno 547.601 osoba, dok je u julu broj pao na 544.379. To znači da je u samo mjesec dana bez posla ostalo 3.222 radnika.
U Republici Srpskoj posljednji dostupni podaci se odnose na mart ove godine, kada je broj zaposlenih iznosio 289.328, što je pad od 0,1 posto u odnosu na septembar 2024. godine.
Dugoročni trendovi zabrinjavaju
Statistički pokazatelji otkrivaju da tržište rada u BiH prolazi kroz ozbiljne potrese. Samo u Federaciji BiH za godinu dana broj zaposlenih je smanjen za gotovo 10.000. Razlozi za ovakve trendove leže u lošim ekonomskim politikama, populističkim potezima bez analiza, te uvođenju mjera koje kratkoročno donose rezultate, ali dugoročno urušavaju tržište rada.
Sve to otvara pitanje – koliko će još bh. ekonomija moći izdržati konstantan odlazak ljudi s tržišta rada i rast nezaposlenosti, posebno među starijim i teško zapošljivim kategorijama stanovništva.
