Ljutnja je normalna emocija, ali ako često gubimo kontrolu ili nam osjećanja utiču na svakodnevni život moramo da radimo na tome da ih kontrolišemo
Ljutnja je neizostavni dio našeg emocionalnog i društvenog života. Mogu da je izazovu objektivni događaji, ali i iracionalni, nerazumni izazvani autosugestijom. Ljutnja se uopšteno smatra negativnom emocijom. Razlozi za ljutnju mogu da budu brojni, s obzirom na to da svakodnevno imamo kontakte sa različitim ljudima od kojih neki nisu prijatni. Ali, ima i onih povoda za ljutnju za koje nikada ne bismo očekivali da mogu da nas razljute.
Moždani udar Može da nam bude teško da upravljamo našim raspoloženjem nakon moždanog udara, posebno ako smo imali oštećenje dijela mozga koji nam pomaže da regulišemo emocije. Tipično je osećanje frustriranosti, uznemirenosti, tuge i ljutnje.
Alzhajmerova bolest razlog je za ljutnju Promjene raspoloženja i ličnosti mogu biti rani znak Alzhajmerove bolesti. Često se ove promjene manifestuju kao razdražljivost ili lako uznemirenje, posebno kada smo van zone komfora. Treba obratiti pažnju ako, osim što smo ljuti, postanemo zaboravni, zbunjeni ili počnemo da se borimo da se sjetimo neke riječi.
Ljutnja i autizam Osobama koje imaju autizam može da bude teže da podnesu neplaniranu promjenu. Jednostavan poremećaj u rasporedu može biti dovoljan da ih pokrene. Agresija, pretjerana reakcija na glasne zvuke ili buku, pa čak i samopovrjeđivanje mogu da budu simptomi autizma.
Depresija Sve i svako nas iritira. Uznemireni smo i nespokojni, a ne znamo zašto. Depresiju često prati doza bijesa, zbog čega možemo da budemo frustrirani bez razloga. Također možemo da budemo skloni izlivima bijesa.
Dijabetes Veliki pad šećera u krvi može da izazove veliku promjenu u našem ponašanju. Možda ćemo biti ljuti, plačni ili zbunjeni. Ako već neko vrijeme imamo dijabetes, možda nećemo imati blaže simptome koje sa sobom nosi nizak nivo šećera u krvi, nego ćemo odmah preći pravo na ove ozbiljnije simptome.
Epilepsija Rijetko je, ali određena vrsta epileptičnog napada nazvana jednostavan parcijalni napad (onaj koji imamo dok smo budni, a utiče samo na jednu stranu mozga) može da izazove zbrku u našim emocijama i podstakne osećanje ljutnje i bijesa.
Ljutnja kao nuspojava insuficijencije jetre Kada jetra nije u stanju da filtrira toksine iz tijela kao što bi to trebalo, oni mogu da se nakupe i da utiču na naš mozak. To može izazvati ozbiljne reakcije, među kojima mogu da budu promjene raspoloženja i ličnosti i razdražljivost.
PMDD Razdražljivost i bijes su normalni kada imamo predmenstrualni sindrom (PMS). Ali ako nas zahvate bijes van kontrole i ozbiljne promejne raspoloženja 1-2 nedjelje prije menstruacije, možda je riječ o ozbiljnijem stanju koje se zove predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD).
Menopauza Veća je vjerovatnoća da će se bijes javiti tokom mjeseci i godina koji prethode menopauzi nego nakon što ste dostigli samu menopauzu. Promjene u našim hormonima, kako se naše tijelo kreće ka sve rjeđim, a onda i prestanku menstruacija, mogu izazvati mnoge simptome, uključujući promjene raspoloženja.
Prekomjerno aktivna štitna žlijezda Ako je naša štitna žlijezda pretjerano aktivna, to može da nas čini nervoznim, nespokojnim, uznemirenim i razdražljivim. Ali vjerovatno ćemo imati i druge simptome, kao što su promjene težine ili problemi sa crijevima.
Vilsonova bolest Vilsonova bolest je genski poremećaj koji sprječava organizam da se oslobodi viška bakra. Ovaj problem ima ozbiljne posljedice, uključujući mentalne promjene. Uobičajeno je da se, kao rezultat ovih promjena, mijenjaju naše raspoloženje, ličnost i ponašanje.
Ljutnja i lijekovi Ako za snižavanje holesterola uzimate lijekove statine, važno je da znate da oni mogu da dovedu do psihijatrijskog problema ili promjene ponašanja. Kod nekih ljudi ovi lijekovi mogu da izazovu agresivno, ljutito i nasilno ponašanje.
Ljutnja kao problem i kako da ga uočimo Ljutnja je normalna emocija, ali ako otkrijemo da često gubimo kontrolu ili osjetimo da nam osjećanja tinjaju ispod površine dovoljno da utiču na naš svakodnevni život, vrijeme je da odemo kod ljekara. Možda imamo problem ako je naš bijes često intenzivan, dugo ga zadržavamo i zbog toga smo postali neprijatni i verbalno ili fizički vrijeđamo druge osobe.
Kako da ublažimo ljutnju i bijes Čak i ako imamo medicinski razlog za svoj bijes, i dalje možemo da radimo na tome da ga kontrolišemo. Vježbanje, duboko disanje, vizuelizacija i opuštanje mišića mogu pomoći kod reakcije našeg tijela. Također možemo da radimo na izbjegavanju pokretača našeg bijesa i da naučimo kako da prilagodimo razmišljanje kako bismo stvorili drugačije reakcije. U ovome može da nam pomogne ljekar.
