Ove sedmice otkriveno je masovno curenje podataka koje bi moglo sadržavati ukradene lozinke stotina miliona ljudi.
Konkretno, radi se o oko 183 miliona jedinstvenih email adresa, zajedno s njihovim povezanim lozinkama i web stranicama na kojima su korištene, a koje su objavljene nakon što su ukradene pomoću zlonamjernog softvera.
Baza podataka ažurirana sa 183 miliona kompromitovanih zapisa
Podaci nisu rezultat pojedinačnog hakerskog napada na Google, Microsoft ili bilo koju drugu veliku platformu, već su milioni korisničkih računara širom svijeta zaraženi zlonamjernim softverom specijaliziranim za krađu osjetljivih informacija.
O ovom incidentu razgovarali smo sa IT stručnjacima Markom Rakarom i Lucijanom Carićem. U intervjuu za Index, Carić ističe da se ne radi o novom velikom sigurnosnom incidentu, već o kontroliranoj i korisnoj objavi agregiranih, odnosno prikupljenih i pročišćenih podataka iz mnogih prošlih incidenata, čiji je broj zapravo teško utvrditi.
Konkretno, korisna web stranica Have I Been Pwned (HIBP), koja je ove sedmice ažurirana sa 183 miliona novih kompromitovanih podataka, omogućava vam da utvrdite da li su vaši podaci kompromitovani.
„Ova web stranica sadrži milijarde zapisa o kompromitiranim korisničkim računima i tamo možete besplatno i trenutno provjeriti je li vaša adresa e-pošte kompromitovana i na koji način“, kaže Rakar.
HIBP sadrži podatke iz 917 poznatih incidenata kršenja podataka, što ukupno iznosi više od 15,32 milijarde kompromitovanih računa i identiteta. Ovi podaci obuhvataju više godina. Najstarije zabilježene povrede podataka datiraju iz ranih 2000-ih, dok najnoviji unosi u bazu podataka pokrivaju povrede do oktobra 2025. godine, kada je ažurirana sa najnovijih 183 miliona kompromitovanih zapisa.
Naime, na toj stranici, sve što trebate učiniti je unijeti svoju email adresu u traku za pretragu, a stranica će vam zatim pokazati da li su vaša adresa i povezane lozinke bile uključene u neku od povreda podataka u posljednjoj deceniji.
Evo šta trebate učiniti ako su vaši podaci na listi
Ako se vaši podaci pojave na listi, preporučuje se da odmah promijenite lozinku za tu adresu e-pošte i razmislite o korištenju dvofaktorske verifikacije.
„Promijenite svoje korisničke podatke, posebno lozinku, što je prije moguće“, preporučuje Rakar ako su se vaši podaci pojavili u pretraživaču. Rakar preporučuje aktiviranje višefaktorske autentifikacije gdje god je to moguće kao opću sigurnosnu mjeru.
„Dakle, radi se o kombinaciji korisničkog računa, lozinke i jednokratne numeričke kombinacije, slično onoj koju koristite kod online bankarstva. Osim toga, potrebno je obratiti pažnju na dužinu i složenost lozinki/kodova, a u 2025. godini poželjno je da kod koji koristite ima najmanje 14 znakova, a ako je moguće i više“, kaže Rakar u intervjuu za Index.
Bolje je imati dugu, lako pamtljivu lozinku
„Sa sigurnosne perspektive, daleko je bolje imati dugu, lako pamtljivu lozinku, poput omiljene rečenice ili stiha, nego kratku lozinku s kombinacijama slova, brojeva i posebnih znakova - drugim riječima, lozinke koje je ljudima teško zapamtiti, ali ih je računarima lako pogoditi“, ističe Rakar.
Carić ističe da čak i ako ne pronađete potvrdu kompromitacije, to je dobar znak, ali ne znači da niste izloženi riziku, pa se preporučuje korištenje dvofaktorske autentifikacije (2FA) gdje god je to moguće.
"Također, postoje brojna rješenja za generiranje sigurnih lozinki. Naravno, takve lozinke se obično ne pamte, pa ih je potrebno sigurno zapisati. Za to postoje posebne aplikacije, ali i tu treba biti oprezan", kaže Carić na kraju.
Google također savjetuje korisnicima kako najbolje ojačati vlastitu odbranu "omogućavanjem dvofazne verifikacije i usvajanjem pristupnih ključeva kao jednostavnije i jače alternative lozinkama".
Antivirusna zaštita ponekad nije dovoljna
Kao što je objavilo nekoliko specijaliziranih web stranica za internet sigurnost, ukradeni podaci se obično objavljuju ili prodaju na privatnim Telegram kanalima, kao i na tržištu Dark Weba. Postoje i specijalizirani kriminalci koji kupuju pakete ukradenih podataka i prodaju pristup korporativnim mrežama grupama za ransomware i drugim napadačima po cijenama koje se kreću od nekoliko stotina do stotina hiljada dolara.
Istraživanja su pokazala da je oko 20 posto zaraženih računara imalo instaliran antivirusni program u trenutku infekcije, te se preporučuje da nikada ne preuzimate softver iz neprovjerenih izvora ili piratskih stranica, ne klikćete na lažne oglase koji vode do kloniranih stranica, a posebno ne na linkove u neželjenim e-porukama ili porukama.
