Ukrajinska vojska tvrdi da je izvela jedan od najuspješnijih raketnih udara duboko na teritoriji Rusije od početka rata, koristeći domaći krstareći projektil FP-5 Flamingo.
Meta napada bio je vojno-industrijski kompleks u Volgogradu, u kojem se proizvode dijelovi i sistemi za rusko naoružanje, uključujući komponente povezane s balističkim projektilima Iskander.
Prema dostupnim informacijama, u napadu je lansirano pet projektila, od kojih su tri pogodila cilj. Analize satelitskih snimaka i geolociranih videozapisa, koje su objavili nezavisni istraživači otvorenih izvora (OSINT), ukazuju na ozbiljna oštećenja nekoliko proizvodnih hala unutar kompleksa. Među njima se nalazi i objekat u kojem se, prema dostupnim podacima, završava montaža lansera za pojedine raketne sisteme koje koristi ruska vojska.
Regionalne vlasti u Volgogradu potvrdile su da je u napadu oštećen industrijski pogon i da je više osoba povrijeđeno, ali nisu iznosile detalje o razmjerama materijalne štete niti o vojnom značaju pogođenog objekta.
Za Ukrajinu ovaj napad ima posebno značenje jer predstavlja prvi slučaj u kojem je projektil FP-5 Flamingo ostvario značajan operativni uspjeh. Od njegovog uvođenja u upotrebu raniji pokušaji uglavnom su završavali presretanjem projektila ili promašajima ciljeva. Ovoga puta omjer pogođenih meta ukazuje na napredak u preciznosti i planiranju napada.
Vojni analitičari smatraju da uspjeh nije rezultat samo kvaliteta projektila već i promjene taktike. Prema analizama dostupnim iz otvorenih izvora, ukrajinski planeri posljednjih mjeseci sve češće biraju ciljeve smještene uz velike rijeke. Takav pristup omogućava projektilima let na veoma malim visinama iznad vodene površine, čime se smanjuje mogućnost njihovog otkrivanja i presretanja protivzračnim sistemima.
Dodatnu pažnju privukla je i procjena da su raniji ukrajinski napadi na ruske avione za rano upozoravanje mogli privremeno oslabiti sposobnost Rusije da na vrijeme otkriva ciljeve koji dolaze s velikih udaljenosti. Ako se ta procjena pokaže tačnom, riječ je o primjeru kombinovanja različitih vojnih operacija radi povećanja efikasnosti udara duboko iza linije fronta.
Flamingo je razvijen kao projektil koji bi mogao biti znatno jeftiniji za proizvodnju od zapadnih krstarećih raketa. Konstrukcija velikim dijelom koristi kompozitne materijale, dok su pojedini elementi pogonskog sistema i bojeve glave prilagođeni postojećim resursima, što bi, prema navodima proizvođača, trebalo omogućiti masovniju proizvodnju uz niže troškove.
Upravo mogućnost serijske proizvodnje izaziva zabrinutost i među pojedinim ruskim vojnim komentatorima. Oni upozoravaju da bi veći broj ovakvih projektila mogao dodatno opteretiti rusku protivzračnu odbranu, koja je već pod velikim pritiskom zbog gotovo svakodnevnih napada bespilotnim letjelicama.
Istovremeno, iz kompanije koja razvija sistem potvrđeno je da se radi i na novom projektilu većeg dometa. Cilj razvoja je dodatno povećati sposobnost izvođenja udara na udaljene vojne ciljeve unutar Rusije, iako se projekat još nalazi u fazi testiranja.
Napad na Volgograd pokazuje da se rat između Rusije i Ukrajine sve više vodi daleko od prve linije fronta. Industrijski kompleksi, logistički centri i vojna infrastruktura postaju jednako važne mete kao i položaji na bojištu. Takva strategija ima za cilj smanjiti sposobnost protivnika da proizvodi i doprema oružje, čime se dugoročno utiče na njegovu vojnu moć.
Koliko će FP-5 Flamingo zaista promijeniti odnos snaga, prerano je procijeniti. Međutim, posljednji napad pokazuje da Ukrajina nastavlja razvijati vlastite sisteme dugog dometa i da nastoji smanjiti zavisnost od zapadnog naoružanja. Ako se potvrdi da je riječ o oružju koje se može proizvoditi u većim količinama i uspješno probijati protivzračnu odbranu, ruska vojna infrastruktura duboko u pozadini mogla bi se u narednom periodu naći pod znatno većim pritiskom.
