Mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koji kapitulira pred Putinom riskira destabilizaciju Zapadnog Balkana, podsticanje teritorijalnih pretenzija Srbije i potkopavanje kredibiliteta EU...
Ukrajinci brane svoj suverenitet od Rusije od 2014. godine; Evropska unija i njeni susjedi, uključujući većinu država Zapadnog Balkana, uglavnom podržavaju pravedan i trajan mir u Ukrajini kao svoj krajnji cilj.
Sada, s krajem 2025. godine, napori se intenziviraju za postizanje mirovnog sporazuma uz posredovanje SAD-a. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odolijeva pritisku da Rusiji da dodatnu ukrajinsku teritoriju, a Vladimir Putin se opire svakom kompromisu oko okupiranih regija Ukrajine. Svako rješenje koje legitimizira rusku upotrebu sile za promjenu njenih granica dodatno bi destabiliziralo Ukrajinu i imalo negativne posljedice na Zapadnom Balkanu, gdje su EU i Amerika provele više od 25 godina pokušavajući održati mir i stabilnost.
Ako Rusija "pobijedi" u Ukrajini, Zapadni Balkan će se naći u problemima. Ako Rusija dobije dodatnu teritoriju, Srbija bi mogla biti ohrabrena da pozove članice međunarodne zajednice koje priznaju sjeverno Kosovo kao dio nje da ga vide kao dio Srbije. Njen snažni lider, Aleksandar Vučić, također bi mogao insistirati da regija Republika Srpska u Bosni postane dio Srbije.
Ali ako je EU uvjerena da takvi slabi sporazumi nisu dozvoljeni na njihovom kontinentu, onda oni koji podržavaju trajni mir na Zapadnom Balkanu mogu se nadati najboljem.
-U istočnom susjedstvu
Zelenski je nepokolebljiv: Ukrajina neće ustupiti Rusiji više teritorije. SAD povećavaju pritisak na ukrajinskog predsjednika da prizna, ali njegov stav je u skladu s međunarodnim pravom: granice se ne mogu mijenjati silom. Pa ipak, kako se svjetski poredak nastavlja urušavati, tako se urušavaju i demokratske norme. Pregovori između Rusije i Ukrajine jedva su spomenuli multilateralizam, ili pravila i propise koji regulišu međunarodni poredak. Umjesto toga, američki specijalni izaslanici koji predvode napore za uspostavljanje mira u Ukrajini uglavnom su se fokusirali na predaju Rusiji teritorijalnih promjena koje je postigla silom - kao i područja, poput Donbasa, koja još uvijek ne kontrolira vojno.
Ali američko nepoštivanje međunarodnog i običajnog prava moglo bi imati bezbrojne neželjene posljedice za istočno susjedstvo Evrope, u krhkim državama poput Gruzije i Moldavije, te na mjestima gdje još uvijek postoje otvoreni politički sporovi, poput Zapadnog Balkana. Zaista, regionalni bilateralni odnosi mogli bi se lako pogoršati ako se ne rješavaju pravilno. Jedan primjer je odnos između Kosova i Srbije, te sporni sjever Kosova, koji uglavnom naseljava srpska zajednica.
EU olakšava proces normalizacije između dvije zemlje; osiguranje da ovaj proces bude uspješan imat će duboke posljedice za regionalnu stabilnost, kredibilitet proširenja EU i širu evropsku sigurnost. Međutim, ako SAD dozvole mirovni sporazum koji Rusiji daje više ukrajinske teritorije ili ako EU ne uspije spriječiti američkog predsjednika Donalda Trumpa da podstiče regionalne tenzije, Vučić bi mogao biti ohrabren da nastavi s otimanjem teritorije na sjeveru Kosova. EU bi trebala intervenirati i olakšati normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije na održiv i trajan način.
- Promjenjiva uloga Amerike
Amerika je tradicionalno bila uključena u olakšavanje mira na Zapadnom Balkanu. Posebno je bila prisutna tokom 1990-ih kroz vojnu intervenciju i putem NATO-a, te diplomatski kroz posredovanje mirovnih sporazuma. Međutim, američka administracija je promijenila taktiku; druga Trumpova administracija se fokusirala na projektovanje moći za vlastite ekonomske interese, kako je navedeno u najnovijoj Strategiji nacionalne sigurnosti (NSS): „Sjedinjene Države će dati prioritet trgovinskoj diplomatiji.“ Amerika očito daje prioritet ekonomskim koristima nad geopolitičkom stabilnošću. Njen pristup pregovorima između Rusije i Ukrajine pokazuje da Trump želi učvrstiti svoju međunarodnu reputaciju „čuvara mira“, dok istovremeno traži resetiranje odnosa SAD-a s Rusijom.
Trump je također u anketama mnogo niži nego prije. To bi ga moglo učiniti nepredvidljivijim, autoritarnijim i kratkovidnijim u donošenju odluka. Već je spomenuo da je "uspio zaustaviti rat između Kosova i Srbije", a NSS je regionalni spor naveo među sedam drugih sukoba koje je navodno riješio - od kojih neki nikada nisu postojali. U tom smislu, Trumpov fokus na spor između Kosova i Srbije mogao bi biti na tome da mu osigura laku pobjedu. Čak je pokušao s ovom idejom tokom svog prvog predsjedništva, kada je njegov specijalni izaslanik za Srbiju i Kosovo podržao ideju o "razmjeni teritorija". To bi značilo da bi Srbija uzela područja sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, dok bi Kosovo uzelo područja sa albanskom većinom na jugu Srbije.
Srećom, to se nije dogodilo. Međutim, činjenica je da sjeverno Kosovo ostaje posebno zanemareno. Srbija želi zadržati određenu kontrolu nad teritorijom i svojom srpskom većinskom zajednicom, dok kosovske vlasti insistiraju na tome da se sjeverom treba upravljati prema pravilima i propisima Kosova. Područje ostaje nestabilno mjesto, što ometa normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije i blokira napore Kosova da ojača svoju državnost.
Sveukupno, rješavanje sukoba zahtijeva održivo i snažno međunarodno sigurnosno prisustvo, pri čemu su EU i SAD posvećene zadržavanju NATO snaga na Kosovu. Ali ako Amerika podlegne Trumpovim hirovima i založi se za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine u kojem bi Rusija dobila teritoriju - ili ako EU ne uspije spriječiti Trumpa da podstiče tenzije između Kosova i Srbije putem graničnih sporazuma - onda bi teritorijalno otimanje od Srbije moglo biti sljedeći korak na Vučićevoj agendi. I ovaj potez, koji bi potkopao NATO i oslabio EU, vjerovatno će imati Putinovu podršku.
-Snaga u brojkama
Iako ometena ratom u Ukrajini, EU ostaje nezamjenjiva u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Međutim, njen fragmentirani pristup održavanju mira oslabio je održivi angažman i otvorio vrata nestabilnosti. Na primjer, u septembru 2023. godine, u napadu srbijanskih paravojnih snaga na selo Banjska na sjeveru Kosova poginuo je jedan kosovski policajac.
Postizanje snažne posvećenosti i opipljivih promjena zavisi od obnovljene političke podrške i Kosova i Srbije. Perspektiva proširenja ostaje glavna poluga EU u takvim zemljama, ali njena efikasnost se smanjuje tamo gdje napredak zastaje. Gubitak javnog povjerenja u EU je u toku: bez ostvarivanja opipljivih koristi, perspektiva daljnje evropske integracije izgubit će svaki preostali kredibilitet među zemljama kandidatima. To bi moglo značiti da je vjerovatnije da će tražiti podršku i geopolitički utjecaj od SAD-a ili Rusije.
Usred regionalne neizvjesnosti uzrokovane pregovorima o mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine, države članice EU također moraju odlučiti da li su spremne zadržati odgovornost za balkansku geopolitiku ili jednostavno čekati dok se Washington ne umiješa. Njihove odluke tokom 2026. godine bit će ključne u određivanju geopolitičke putanje Kosova i Srbije – i Zapadnog Balkana općenito.
-Neka to ostane u porodici
Ako EU odluči braniti svoje demokratske procese od Amerike koja se čini spremnijom da se pokori autoritarnim liderima, akcije njenih država članica bit će ključne za vraćanje šireg kredibiliteta bloka. Zemlje poput Njemačke i Francuske trebale bi nastaviti vršiti pritisak na Kosovo i Srbiju da normalizuju svoje odnose, a istovremeno podržavati proces koji posreduje EU i provedbu „Sporazuma o putu ka normalizaciji između Kosova i Srbije“.
Ako mirovni pregovori završe tako što će Ukrajina prepustiti teritoriju Rusiji, to će direktno uticati na geopolitičku putanju Kosova, posebno na njegovoj sjevernoj teritoriji i na širem zapadnom Balkanu. Liderstvo EU je ključno u pružanju održive i demokratske alternative nestabilnim zemljama u regionu; Evropljani moraju pokazati svoju održivu političku podršku Ukrajini i zapadnom Balkanu podržavajući proces proširenja EU i povećavajući svoja ulaganja u sigurnost.
Ako Zelenski padne pod pritiskom Trumpa i Putina, teritorijalni gubitak Ukrajine mogao bi potkopati demokratski napredak EU u širem istočnom susjedstvu i direktno ugroziti njenu ukupnu sigurnost.
