Medicinski kanabis u Bosni i Hercegovini i dalje nije dostupan pacijentima u praksi, uprkos tome što je na državnom nivou napravljen važan korak ka njegovoj legalizaciji.
Razlog za to leži u složenom pravnom sistemu zemlje, odnosno neusklađenosti propisa između državnog i entitetskog nivoa, zbog čega se u Federaciji Bosne i Hercegovine kanabis i dalje tretira kao zabranjena supstanca u okviru važećeg Krivičnog zakona.
Ovu situaciju potvrdio je federalni ministar pravde Vedran Škobić u odgovoru upućenom Parlamentu Federacije BiH, istakavši da odluka Vijeća ministara BiH o prebacivanju kanabis konoplje iz kategorije zabranjenih supstanci u kategoriju supstanci pod strogim nadzorom ne znači automatski i izmjenu entitetskih zakona.
Kako je naveo, odluka donesena na državnom nivou predstavlja samo jedan od koraka u procesu regulisanja medicinske upotrebe kanabisa, ali sama po sebi ne proizvodi pravne posljedice u Federaciji BiH dok se ne izmijene odgovarajući entitetski propisi.
"Potrebne su intervencije u zakone i druge propise iz oblasti zdravstva. Predmetna problematika zahtijeva stručnu analizu i međuresorni pristup", istakao je Škobić.
Zbog toga je na nivou Federacije BiH formirana radna grupa koja bi trebala pripremiti potrebne zakonske izmjene i uskladiti propise kako bi medicinska upotreba kanabisa bila jasno definisana.
Do tada, međutim, Krivični zakon Federacije BiH ostaje nepromijenjen. To znači da se neovlaštena proizvodnja, promet, ali i posjedovanje kanabisa i dalje smatraju krivičnim djelima, bez obzira na odluku Vijeća ministara BiH.
U praksi to stvara paradoksalnu situaciju. Dok država priznaje medicinsku vrijednost kanabisa i omogućava njegovo svrstavanje među supstance koje se mogu koristiti pod strogim nadzorom, policija, tužilaštva i sudovi u Federaciji BiH i dalje su obavezni primjenjivati važeći entitetski Krivični zakon.
To znači da bi pacijent koji samostalno nabavi kanabis radi ublažavanja simptoma teške bolesti mogao biti predmet krivičnog postupka, iako je na državnom nivou otvoren put za njegovu medicinsku primjenu.
Osim izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH, pred nadležnim institucijama nalazi se još niz zadataka prije nego što medicinski kanabis postane dostupan pacijentima.
Prije svega, entitetska ministarstva zdravstva, zajedno s Odjelom za zdravstvo Brčko distrikta, moraju izraditi detaljne medicinske protokole koji će precizno definisati pod kojim uslovima se ova terapija može koristiti.
To uključuje utvrđivanje liste oboljenja za koja bi medicinski kanabis mogao biti propisivan, poput multiple skleroze, određenih oblika epilepsije, teških onkoloških bolesti i drugih stanja kod kojih postoje medicinski dokazi o njegovoj djelotvornosti.
Također će biti potrebno jasno odrediti koji specijalisti imaju pravo propisivati terapiju, na koji način će se izdavati recepti, kako će lijekovi biti distribuirani putem apoteka, kao i da li će Bosna i Hercegovina lijekove na bazi kanabisa isključivo uvoziti ili će biti omogućena domaća proizvodnja pod strogim državnim nadzorom.
Dok se sva ta pitanja ne riješe kroz zakonske i podzakonske akte, Bosna i Hercegovina ostaje u svojevrsnoj pravnoj sivoj zoni. Iako je država napravila prvi korak ka omogućavanju humanijeg liječenja pacijenata kojima bi medicinski kanabis mogao pomoći, u Federaciji BiH njegova upotreba i dalje nije zakonski regulisana, pa građani koji ga posjeduju ili koriste i dalje rizikuju krivično gonjenje.
