Odluka Centralne izborne komisije BiH otvorila novu raspravu o ustavnosti izraza „bošnjački“, „hrvatski“ i „srpski član“
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine usvojila je odluku o izgledu, sadržaju i tehničkim karakteristikama glasačkih listića za predstojeće izbore, ali je dio odluke koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH izazvao ozbiljnu pravnu i političku raspravu unutar same Komisije.
Najviše polemike izazvala je odluka da na glasačkim listićima za izbor državnog vrha ostanu postojeće formulacije:
- Predsjedništvo BiH – bošnjački član
- Predsjedništvo BiH – hrvatski član
- Predsjedništvo BiH – srpski član
Ovakva terminologija korištena je i ranijih izbornih ciklusa, ali je član CIK-a Suad Arnautović već od 2022. godine upozoravao da ona nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH.
Prema njegovom mišljenju, problem nije samo terminološke prirode, nego suštinski mijenja značenje izbora i može stvoriti pogrešan utisak da građani biraju predstavnike naroda, a ne članove Predsjedništva koji imaju ustavnu funkciju predstavljanja svih građana izborne jedinice.
Arnautović: Ustav govori o članovima, a ne predstavnicima naroda
Suad Arnautović je tokom rasprave u CIK-u ukazao da Ustav Bosne i Hercegovine jasno definiše sastav Predsjedništva BiH.
Prema Ustavu, Predsjedništvo se sastoji od tri člana:
- jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se biraju sa teritorije Federacije BiH;
- jednog Srbina koji se bira sa teritorije Republike Srpske.
Arnautović smatra da korištenje prisvojnih pridjeva „bošnjački“, „hrvatski“ i „srpski“ na glasačkom listiću proizvodi drugačiju poruku biračima.
Kako je objasnio, imenica označava osobu koja se bira, dok pridjev sugeriše pripadnost ili vlasništvo nad određenom političkom funkcijom.
Njegov prijedlog bio je da se na listićima koriste formulacije:
- Član Predsjedništva BiH – Bošnjak
- Član Predsjedništva BiH – Hrvat
- Član Predsjedništva BiH – Srbin
Arnautović je podsjetio i na ranije odluke Ustavnog suda BiH prema kojima članovi Predsjedništva nisu isključivo predstavnici jednog naroda, nego predstavljaju sve građane izborne jedinice iz koje su izabrani.
Sporno i označavanje izbornih jedinica
Druga primjedba koju je iznio Arnautović odnosila se na način označavanja izbornih jedinica na glasačkim listićima.
Prema njegovim riječima, Izborni zakon BiH poznaje dvije izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva BiH:
- Federaciju BiH;
- Republiku Srpsku.
Zbog toga smatra problematičnim što se Federacija BiH tehnički pojavljuje kroz dvije različite numeričke oznake, jer to može stvoriti utisak da postoje tri izborne jedinice.
„Ne mogu biti dvije izborne jedinice i tri numeričke oznake“, upozorio je Arnautović.
On je izrazio sumnju da se ne radi samo o tehničkom pitanju dizajna glasačkog listića, nego o rješenju koje može imati šire političke posljedice.
Rogić: Ovo je praksa od Dejtona
Član CIK-a Vlado Rogić odbacio je Arnautovićeve argumente i ocijenio da je postojeća praksa u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom BiH.
Rogić je naveo da se formulacije poput „bošnjački“ i „hrvatski kandidat“ nalaze u Izbornom zakonu BiH i da se ista terminologija koristi gotovo tri decenije, od provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Ovako postupamo već 30 godina. Da je ovo bilo protivustavno i nezakonito, OHR i OSCE ne bi dozvolili takvu praksu“, rekao je Rogić.
On je odbacio tvrdnju da formulacije na listićima predstavljaju izbor predstavnika naroda, navodeći da one samo tehnički označavaju različite izborne utrke.
Rogić je kritikovao i Arnautovićev stav o izbornim jedinicama u Federaciji BiH, tvrdeći da postoje dvije odvojene izborne utrke za izbor člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.
Međutim, tokom rasprave Arnautović je osporio pozivanje na član 8.1 Izbornog zakona BiH, navodeći da zakon ne koristi termin „srpski član“.
„Pokažite gdje tačno u zakonu piše termin ‘srpski član’. Toga nema“, rekao je Arnautović.
Šantić: CIK primjenjuje postojeći zakon
Član CIK-a Ahmet Šantić podržao je postojeće rješenje, iako je naveo da razumije dio Arnautovićevih pravnih argumenata.
Prema njegovom mišljenju, pitanje preciznosti formulacija treba rješavati izmjenama zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne odlukama CIK-a koje se odnose na tehnički izgled glasačkih listića.
„Možda bih se složio sa duhom i slovom Ustava, ali mi sjedimo u CIK-u koji primjenjuje Izborni zakon“, rekao je Šantić.
On je naveo da bi mu lično najprihvatljivija formulacija bila:
„Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda“
ali je smatrao da treba nastaviti primjenjivati dosadašnju praksu.
Bakalar otkrio promjenu ranijeg stava CIK-a
Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje člana CIK-a Željka Bakalara, koji je ukazao da pitanje naziva na glasačkim listićima nije samo tehničko pitanje.
Bakalar je naveo da je ranije bilo dogovoreno drugačije rješenje.
Prema njegovim riječima, kolegij CIK-a je 8. juna zaključio da se u komunikaciji s dobavljačem glasačkih listića koriste izrazi iz Ustava BiH:
- Bošnjak;
- Hrvat;
- Srbin.
Tada je, kako je naveo Bakalar, dogovoreno da se ne koriste formulacije „bošnjački član“, „hrvatski član“ i „srpski član“.
Na toj sjednici bilo je prisutno pet članova CIK-a, dok sjednici nisu prisustvovali Vlado Rogić i Jovan Kalaba.
Bakalar je istakao da je kasnije, na sjednici 20. jula, taj stav promijenjen.
Zbog toga je smatrao da se ne može zanemariti činjenica da je ranije postojala drugačija odluka.
Iako je podržao gotovo cijelu odluku o tehničkim karakteristikama listića, Bakalar je glasao protiv zbog sporne formulacije koja se odnosi na Predsjedništvo BiH.
Podjela unutar CIK-a
U konačnom glasanju Arnautović i Bakalar ostali su u manjini.
Za zadržavanje postojećih formulacija glasali su:
- Jovan Kalaba;
- Irena Hadžiabdić;
- Ahmet Šantić;
- Vlado Rogić.
Protiv su bili:
- Suad Arnautović;
- Željko Bakalar.
Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina nije prisustvovala sjednici.
Zbog podijeljenih stavova održano je i ponovljeno glasanje, ali rezultat je ostao isti.
Pravna dilema ostaje otvorena
Iako je odluka CIK-a usvojena, rasprava je pokazala duboku podjelu unutar institucije koja je odgovorna za provođenje izbora u Bosni i Hercegovini.
Ključno pitanje koje je ostalo otvoreno jeste da li formulacije na glasačkom listiću predstavljaju samo tehničku oznaku izbornih mjesta ili šalju političku poruku o prirodi funkcije članova Predsjedništva BiH.
Za jedne članove CIK-a postojeća terminologija predstavlja višedecenijsku praksu koja proizlazi iz Dejtonskog ustava i Izbornog zakona.
Za druge, ona odstupa od ustavnog jezika i može stvarati pogrešan utisak da se biraju isključivo etnički predstavnici, a ne članovi državnog organa koji imaju širu ustavnu odgovornost.
Odluka je donesena, ali pravna i politička rasprava o jeziku glasačkog listića i dalje ostaje otvorena.
