Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je održao vanrednu elektronsku plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu koji je podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, radi ocjene ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25). Pored toga, podnosilac zahtjeva tražio je i da Sud donese privremenu mjeru.
Odlukom o privremenoj mjeri privremeno se stavlja van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija Republike Srpske, koji je usvojen na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine RS održanoj 21. maja 2025. godine.
Ustavni sud je u obrazloženju istakao da postoje bitno različita zakonska rješenja na državnom i entitetskom nivou kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka i organizacija, što ukazuje na opravdanu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava. Takođe, Sud je naglasio da bi zakon mogao dovesti do različitog tretmana političkih stranaka iz entiteta RS u ostvarivanju njihovih političkih prava i aktivnosti.
Sud je posebno uzeo u obzir činjenicu da se postupak odlučivanja odvija u samom završetku budžetske godine, kada je potrebno izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava. Nedonošenje privremene mjere u ovom trenutku, u slučaju da zahtjev podnosioca bude naknadno usvojen, moglo bi dovesti do situacije u kojoj se sredstva više ne bi mogla rasporediti za tekuću godinu, čime bi njihova isplata bila onemogućena.
Dodatno, postoji realna mogućnost da sredstva za javno finansiranje političkih subjekata uopće ne budu planirana u budžetu RS za 2026. godinu. Važenje spornog zakona, ukoliko bi bio proglašen neustavnim, proizvelo bi dugotrajne nepovratne posljedice koje bi se odrazile ne samo na raspodjelu sredstava za 2025. godinu, već i na ukupnu mogućnost osiguranja zakonski predviđenog nivoa finansiranja u godini održavanja općih izbora.
Ustavni sud je podsjetio da se opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju u oktobru 2026. godine. Prije raspisivanja izbora, političke stranke i nezavisni kandidati morat će preduzimati aktivnosti pripreme za izbore, što dodatno naglašava neposredne i potencijalno nepopravljive posljedice primjene osporenog zakona za političke subjekte.
Cijeneći sve iznesene argumente podnosioca zahtjeva, Ustavni sud je zaključio da postoji dovoljno razloga da se sprovođenje osporenog zakona prije konačne odluke Suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti smatra rizičnim i da bi imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice.
Ustavni sud je takođe naglasio da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira konačnu odluku o meritumu zahtjeva i da sama mjera predstavlja samo privremeni korak u cilju zaštite ustavnih prava političkih subjekata i očuvanja pravne sigurnosti.
