Paradoks odluke Ustavnog suda: Vlada RS-a je neustavna, ali njene odluke ostaju na snazi
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku koja, barem na prvi pogled, izgleda kao pravni oksimoron. Na 166. plenarnoj sjednici, Ustavni sud je proglasio da je prva Vlada Republike Srpske pod vođstvom Save Minića izabrana neustavno. Ipak, iako je sama vlada proglašena neustavnom, odluke koje je donijela između septembra i januara ostaju na snazi, što otvara niz pravnih pitanja i postavlja temelje za daljnju raspravu o ustavnom poretku i primjeni zakona u BiH.
Odluka Ustavnog suda ostavlja jasnu poruku: premda je vlada funkcioniirala na temelju neustavnog imenovanja, njene odluke neće biti povučene. Na prvi pogled, ovaj paradoksalni ishod može izazvati nevjericu, ali, kao i mnogo puta do sada, pravna logika u BiH ne ide uvijek u istom pravcu kao očekivanja građana i analitičara.
Ustavni sud: Ustavnost Vlade RS-a je narušena, ali...
Iako je Ustavni sud proglasio Minićevu vladu neustavnom, u svojoj odluci je naglasio da se ne prejudicira ustavnost svih akata koje je donijela ta vlada. To znači da, iako je formiranje vlade bilo u suprotnosti sa Zakonom o visokom sudstvu i pravdi BiH, njene odluke – uključujući značajne mjere poput povećanja minimalne plate i usvajanja prijedloga budžeta za 2026. godinu – ostaju na snazi.
Ovo može izazvati osjećaj pravne nestabilnosti. S jedne strane, imamo jasan pravni presedan koji ukazuje na to da je vlada funkcionirala mimo Ustava BiH, ali s druge strane, ostavlja se mogućnost da odluke koje je donijela – iako donesene u neustavnom okviru – ostanu bez ozbiljnijih pravnih posljedica. Ustavni sud je, naime, došao do zaključka da bi ukidanje tih odluka izazvalo pravni haos u entitetu koji se već suočava s brojnim izazovima. Ovaj pravni "kompromis" pokazuje duboku dilemu BiH pravnog sistema – između čistog prava i praktičnih posljedica koje bi mogle destabilizirati već ionako krhki politički okvir.
Pravna logika: Odluke ostaju na snazi, ali pitanje ustavnosti ostaje otvoreno
Paradoks ove odluke leži u činjenici da će odluke Minićeve vlade ostati na snazi, premda su donesene od strane neustavno imenovane administracije. Ustavni sud nije direktno osporio te odluke, već je ostavio prostor za eventualno buduće apelacije na pojedinačne akte vlade. Ovdje dolazimo do još jedne pravne nelogičnosti: ako je sama vlada neustavna, kako može imati pravo donositi odluke koje ostaju na snazi? Očigledno, pravni sistem BiH našao je način da "zatvori oči" pred ovom neustavnošću, priznajući da bi pravni vakuum mogao stvoriti još veće štete.
Stručnjaci ističu da bi ukidanje tih odluka moglo stvoriti "pravni haos", jer bi to značilo povlačenje velikog broja odluka koje se odnose na vitalna pitanja, poput visine minimalne plate ili usvajanja budžeta. Zato, iako je vlada bila neustavno izabrana, njene odluke ne bi smjele biti poništene, barem ne dok se ne pokrenu postupci za njihove pojedinačne revizije.
Opasan presedan za budućnost
Ovaj slučaj postavlja ozbiljna pitanja o ustavnom poretku i načinu na koji se poštuje zakon u BiH. Da li je ovo početak opasnog presedana prema kojem se zakoni mogu kršiti, a njihove posljedice ostati na snazi? Takav pristup bi mogao otvoriti vrata sumnjivim imenovanjima i neregularnim odlukama u budućnosti. Ako se pokaže da se mogu donositi odluke izvan okvira Ustava i da one, uprkos tome, ostaju na snazi, mogli bismo se suočiti s još većim problemima u budućnosti.
Što to znači za Bosnu i Hercegovinu? Da li bi političke stranke mogle jednostavno ignorirati ustavne norme, a da sve njihove odluke ostanu na snazi jer bi eventualna revizija dovela do "pravno-političkog haosa"? Ova dilema ostavlja mnogo prostora za političku manipulaciju i daljnje pravne zloupotrebe, čime se stavlja pod ozbiljan upitnik budućnost vladavine prava u BiH.
Mogućnost budućih apelacija
Ustavni sud je ostavio otvorena vrata za buduće žalbe na odluke prve Minićeve vlade. Međutim, s obzirom na broj odluka koje su donijete u tom kratkom vremenskom periodu, teško je očekivati da će se mnoge od njih osporiti. Štaviše, nova vlada koju formira Minić, iako i ona podliježe provjeri ustavnosti, može ponoviti iste odluke, čime bi legalizirala akte koje je prva vlada donijela.
To bi značilo da bi odluke koje su prvobitno donesene mimo Ustava bile retroaktivno legalizirane, a pravni okvir ostao isti, bez obzira na to što je cijeli proces započeo s neustavnim temeljima.
Odluka Ustavnog suda u ovom slučaju postavlja prava pitanja o postojanju pravne stabilnosti i samih temelja zakonodavne i izvršne vlasti u BiH. Iako je očigledno da je prva Minićeva vlada izabrana na neustavan način, njene odluke ostaju na snazi, što stvara pravnu prazninu koja bi mogla postaviti opasne presedane za buduće političke odluke i pravnu sigurnost. U konačnici, na građanima i pravnicima je da osiguraju da pravda ne bude samo formalna, već i suštinska, kako bi se spriječilo daljnje urušavanje vladavine prava.
