Na maratonskoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, koja je završena praktično u noći sa petka na subotu, usvojen je nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“, jednog od najvažnijih prirodnih resursa glavnog grada.
Riječ je o glavnom izvorištu za vodosnabdijevanje Sarajeva, ali i najvećem izvorištu pitke vode u Bosni i Hercegovini. Iz izvorišta Sokolovići, Bačevo, Konaci, Stup i Hrasnica, kao i iz vodozahvata na otvorenom toku rijeke Bosne, obezbjeđuje se više od 90 posto ukupno potrebnih količina vode za piće, odnosno oko 2.500 litara vode u sekundi.
Upravo zbog značaja ovog izvorišta, odluka o njegovoj zaštiti izazvala je veliku pažnju i brojne reakcije.
Glasanje uz minimalnu većinu
U trenutku glasanja u sali Skupštine bilo je prisutno 20 od ukupno 35 zastupnika, koliko broji Skupština Kantona Sarajevo.
Za nacrt odluke glasalo je 18 zastupnika, dok su dvoje bili suzdržani.
Usvojeni nacrt sada ide u javnu raspravu koja će trajati 25 dana, nakon čega bi trebao biti razmatran i konačni prijedlog odluke.
Reakcije nevladinog sektora
Usvajanje nacrta izazvalo je oštre reakcije iz nevladinog sektora, posebno organizacije Eko akcija, koja upozorava da bi predloženo rješenje moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po zaštitu izvorišta.
Prema njihovim tvrdnjama, nacrt odluke ne osigurava adekvatnu zaštitu glavnog izvorišta pitke vode za Sarajevo.
Navode da bi, ukoliko odluka bude usvojena u sadašnjem obliku, na područjima koja su trenutno strogo zaštićena mogla biti omogućena izgradnja različitih objekata.
Kako ističu, otvorila bi se mogućnost gradnje benzinskih pumpi, industrijskih postrojenja, rudnika, intenzivnih stočarskih farmi, kao i deponija otpada.
Upozoravaju i na moguće finansijske posljedice za građane, navodeći da bi eventualno zagađenje vode zahtijevalo dodatne procese prečišćavanja, što bi moglo dovesti do značajnog povećanja cijene vode.
Šta predviđa nacrt odluke
Prema dokumentaciji koja je usvojena u Skupštini, izgradnja novih urbanih naselja i proširenje postojećih neće biti dozvoljeni u vodozaštitnim zonama I i II.
Međutim, u vodozaštitnim zonama III i IV takva izgradnja bi bila moguća uz primjenu standardnih mjera zaštite.
Odluka također predviđa da će održavanje postojećih građevinskih objekata biti dopušteno u vodozaštitnoj zoni II.
Kada je riječ o eksploataciji resursa, iskopi u vodonosnom sloju bit će zabranjeni u prve tri vodozaštitne zone, ali će u vodozaštitnoj zoni III biti dozvoljeno vađenje materijala iz vodotoka, kao i istražni radovi za naftu i mineralne vode.
Osim toga, u toj zoni bit će dopušten i niz industrijskih aktivnosti i eksploatacionih projekata.
U vodozaštitnoj zoni II predviđena je mogućnost izgradnje urbanih prometnica, parkirališta, mostova i tunela, kao i sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata, kampova i sportskih terena.
Razlog donošenja privremene odluke
Kao jedan od razloga donošenja ove privremene odluke vlast u Kantonu Sarajevo navela je činjenicu da se izvorište Sarajevsko polje prostire na području Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, dok su entitetski zakoni o vodama međusobno neusaglašeni.
Zbog toga je, kako navode, bilo potrebno donijeti privremenu odluku na osnovu Zakona o vodama Kantona Sarajevo, koja bi važila do donošenja konačnog rješenja u skladu sa federalnim Zakonom o vodama.
Prema tom zakonu, odluku o zaštiti izvorišta čije se sanitarne zone nalaze na teritoriji dva entiteta moraju sporazumno donijeti dva entitetska ministarstva.
Primjedbe Pravobranilaštva
U pratećoj dokumentaciji nalazi se i mišljenje Pravobranilaštva Kantona Sarajevo, koje je ukazalo na određene nejasnoće u nacrtu odluke.
Kako su naveli, iz samog dokumenta nije moguće precizno utvrditi kolika površina vodozaštitne zone I je do sada imovinsko-pravno riješena, niti kolika površina te zone bi eventualno trebala biti otkupljena od sadašnjih vlasnika.
Ko učestvuje u javnoj raspravi
Dodatne polemike izazvala je i činjenica da prema zaključku priloženom uz nacrt odluke građani i njihova udruženja nisu predviđeni kao učesnici u javnoj raspravi.
Kao učesnici su navedeni kantonalni organi uprave, jedinice lokalne samouprave, naučne i stručne institucije.
Zbog toga dio javnosti smatra da bi proces odlučivanja o zaštiti jednog od najvažnijih prirodnih resursa Sarajeva morao uključivati i širu javnost, s obzirom na značaj koji Sarajevsko polje ima za vodosnabdijevanje cijelog grada.
