Uvođenje zabrane zaustavljanja na autobuskim stajalištima u Kantonu Sarajevo, koje je stupilo na snagu 1. juna 2025. godine, donijelo je jednu od najopsežnijih kontrola saobraćaja u novijoj historiji glavnog grada BiH. Sistem videonadzora, postavljen u četiri gradske općine, omogućio je automatsko evidentiranje prekršaja, što je rezultiralo masovnim izdavanjem kazni.
Prema podacima Uprave policije Kantona Sarajevo, u periodu od početka primjene mjere do 12. maja 2026. godine izdato je čak 64.100 prekršajnih naloga, i to isključivo na osnovu kamera koje bilježe nepropisno zaustavljanje i parkiranje na autobuskim stajalištima i isključnim trakama.
Ovaj podatak ne govori samo o intenzitetu kontrole, nego i o duboko ukorijenjenoj praksi nepoštivanja saobraćajnih propisa u urbanom jezgru Sarajeva, gdje su autobuska stajališta godinama bila jedna od najkritičnijih tačaka protočnosti saobraćaja.
Mjera je uvedena s ciljem poboljšanja sigurnosti i protočnosti javnog prevoza, a njen efekat se, prema ocjenama nadležnih, već osjeti na terenu. Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica ističe da je vidljivo smanjenje zadržavanja vozila na stajalištima, kao i manji broj rizičnih situacija za pješake i putnike.
Ipak, Katica naglašava da visoki broj prekršaja pokazuje da se saobraćajna kultura još uvijek nalazi na niskom nivou i da će institucije morati tražiti dodatne mehanizme kako bi se ponašanje vozača dugoročno promijenilo, a ne samo represivno sankcionisalo.
Slične ocjene dolaze i iz javnog preduzeća GRAS Sarajevo, gdje navode da su njihove operativne službe i vozači primijetili značajno poboljšanje u funkcionisanju saobraćaja na ključnim linijama. Manje nepropisnog zaustavljanja znači i brži protok autobusa, manje kašnjenja i veću pouzdanost javnog prevoza.
Uvođenje kamera i automatske obrade prekršaja pokazalo se kao jedan od najefikasnijih alata u kontroli urbanog saobraćaja u Sarajevu, ali istovremeno otvara i pitanje dugoročne održivosti ovakvog modela. Dok jedni vide rješenje u strožim kaznama i širem nadzoru, drugi upozoravaju da bi fokus trebao biti na infrastrukturi i širenju kapaciteta javnog prevoza.
Zakonske odredbe predviđaju kaznu od 40 KM za nepropisno zaustavljanje, dok u slučaju izazivanja saobraćajne nezgode kazne rastu i do 200 KM, što dodatno pojačava preventivni efekat mjere.
Sarajevo se tako nalazi u fazi tranzicije između starog modela saobraćajne tolerancije i novog sistema stroge digitalne kontrole, koji sve više mijenja svakodnevne navike vozača i definiše novu realnost urbanog kretanja.
