Mogu li dijabetičari postiti? Koje mjere opreza dijabetičari trebaju poduzeti tokom posta?
Specijalista za endokrinologiju i metaboličke bolesti, doc. dr., objasnila je situacije s kojima se dijabetičari mogu susresti ako poste.
Post tokom Ramazana zahtijeva posebnu pažnju i planiranje za osobe sa dijabetesom. Produženi periodi posta, promjene u vremenu obroka i poremećeni obrasci spavanja mogu uticati na cirkadijalni ritam tijela. Kod dijabetičara, ove promjene mogu dovesti do povećanja hormona stresa, što uzrokuje fluktuacije šećera u krvi. To povećava rizik od ozbiljnih komplikacija poput hiperglikemije, dijabetičke ketoacidoze, dehidracije i tromboze, a istovremeno povećava vjerovatnoću češćih i težih hipoglikemijskih napada u poređenju s prethodnim periodima. Stoga je za dijabetičare koji razmatraju post od vitalnog značaja da procijene svoje zdravstveno stanje sa svojim ljekarom u svjetlu trenutnih smjernica i da naprave odgovarajući plan 1-2 mjeseca prije početka posta.
PREPORUKE ZA LIJEČENJE DIJABETESA TOKOM RAMAZANA:
1. Ljekarski pregled i procjena rizika:
Dijabetičari koji planiraju postiti svakako bi se trebali konsultovati s ljekarom prije Ramazana. Ljekar će procijeniti vrstu dijabetesa pacijenta, lijekove koje koristi, nivo kontrole šećera u krvi, postojeće dijabetičke komplikacije, dodatne bolesti i opće zdravstveno stanje kako bi utvrdio da li je post siguran za pacijenta.
2. Dijeta:
• Suhur (obrok prije zore): Suhur obrok se nikako ne smije preskakati. Treba dati prednost hrani bogatoj proteinima koja pruža osjećaj sitosti. Treba izbjegavati pretjerano masnu i slanu hranu.
• Iftar: Nakon prekida posta laganim obrokom, treba dati prednost uravnoteženoj ishrani, uključujući jela od povrća, salate, meso s roštilja ili piletinu. Treba obratiti pažnju na ravnotežu unosa kalorija i tekućine.
Važno je piti dovoljno vode između iftara i sehura. Preporučuje se dnevni unos od najmanje 1,5-2 litre vode. Napitci s kofeinom (čaj, kafa) ne smiju se konzumirati prekomjerno jer povećavaju gubitak vode iz tijela.
3. Regulacija lijekova:
Neophodno je konsultovati se sa ljekarom u vezi sa prilagođavanjem doze lijekova tokom posta. Doze i vrijeme uzimanja lijekova treba prilagoditi trajanju posta. Na primjer, lijekovi koji se uzimaju tri puta dnevno mogu se prilagoditi na dva puta dnevno, prema preporuci ljekara.
4. Praćenje šećera u krvi:
Tokom posta treba redovno pratiti nivo šećera u krvi. Praćenje šećera u krvi ne poništava post, ali post će možda trebati prekinuti u slučajevima hipoglikemije ili hiperglikemije. Mjerenja šećera u krvi mogu se izvršiti posebno prije suhura (obroka prije zore), usred dana, neposredno prije iftara (prekida posta) i 2 sata nakon iftara.
5. Fizička aktivnost:
Tokom ramazana treba obratiti pažnju na vrijeme i intenzitet fizičke aktivnosti. Vježbanje tokom posta može povećati rizik od hipoglikemije. Stoga bi nakon iftara (prekida posta) trebalo preferirati lagane šetnje. Treba izbjegavati naporne vježbe.
6. Simptomi hipoglikemije i hiperglikemije:
• Simptomi hipoglikemije: Tremor, znojenje, trnci, palpitacije, bolovi u trbuhu ili glavobolja, zamagljen vid, otežani govor.
• Simptomi hiperglikemije: Suha usta, često mokrenje, glavobolja, ekstremni umor.
Nivo šećera u krvi treba izmjeriti kada se pojave ovi simptomi. Nivo šećera u krvi <70 mg/dL ukazuje na hipoglikemiju; u tom slučaju, trebate odmah prekinuti post i konzumirati brzodjelujući ugljikohidrat (po mogućnosti 3-4 tablete glukoze, kocke šećera ili voćni sok). Slično tome, ako nivo šećera u krvi previše poraste (>300 mg/dL) ili ako se pojave simptomi dijabetičke ketoacidoze (suha usta, dah s mirisom ketona, duboko disanje, konfuzija), trebate odmah potražiti medicinsku pomoć i prekinuti post.
7. Dijabetičari kojima je post kontraindiciran:
Neke osobe s dijabetesom smatraju se visokorizičnima i post se ne preporučuje zbog ozbiljnih rizika opasnih po život.
• Dijabetičari tipa 1
• Osobe koje često doživljavaju hipoglikemiju ili imaju smanjenu svjesnost o hipoglikemiji
• Oni sa slabo kontrolisanim nivoom šećera
• Dijabetičari koji su stariji, žive sami i imaju dodatna zdravstvena stanja.
• Pacijenti s teškim zatajenjem bubrega ili oni koji su na dijalizi
• Trudnice sa dijabetesom
• Osobe nedavno hospitalizirane zbog dijabetičke kome, hipoglikemije ili hiperglikemije
• Osobe s anamnezom uznapredovale kardiovaskularne bolesti ili moždanog udara
• Dijabetičari koji rade na fizički zahtjevnim poslovima
Za osobe s dijabetesom koje poste tokom Ramazana, a istovremeno održavaju svoje zdravlje, ključni su medicinski nadzor, režimi ishrane, prilagođavanje lijekova i praćenje šećera u krvi. Najbolji pristup tokom ovog perioda je svjesno i odgovorno djelovanje bez riskiranja zdravlja.
