Umjesto najavljene "nulte tolerancije na korupciju", mandat vlasti predvođene strankama Trojke obilježen optužnicama, istragama i ozbiljnim sumnjama u zloupotrebe
Kada su političke stranke okupljene u tzv. Trojku preuzele vlast u Kantonu Sarajevo, ključna poruka biračima bila je jasna – odlučna i beskompromisna borba protiv korupcije. Upravo ta poruka bila je presudna za značajan dio javnosti koja je, umorna od dugogodišnje dominacije Stranka demokratske akcije, očekivala suštinski zaokret u načinu upravljanja.
Međutim, razvoj događaja tokom mandata pokazao je značajan raskorak između obećanja i političke realnosti.
Ministri pod istragama i optužnicama
Aktuelni saziv Vlade Kantona Sarajevo suočio se s nizom pravosudnih postupaka koji su obuhvatili više njenih članova. Posebnu pažnju izazvao je slučaj ministrice Enda Pavić Pečenković, protiv koje je Općinski sud u Sarajevu odredio mjeru zabrane obavljanja funkcije u okviru predmeta poznatog kao „Koverta“. Optužbe se odnose na navodne nezakonite izmjene pravilnika s ciljem omogućavanja zapošljavanja mimo propisanih procedura.
U istom predmetu optužena je i Adna Mesihović, koja se tereti za slične nepravilnosti u sektoru visokog obrazovanja. Uprkos optužnici, njen politički angažman nije prekinut, već je nastavljen kroz zakonodavnu vlast.
U fokusu istrage ranije se nalazio i Afan Kalamujić, iako protiv njega nije podignuta optužnica. Status tog postupka ostao je nejasan, što dodatno doprinosi percepciji netransparentnosti.
Slučaj Bošnjaka i urbanističke kontroverze
Već na početku mandata ozbiljan udarac kredibilitetu vlasti predstavljalo je hapšenje bivšeg ministra Bojan Bošnjak, kadra Naša stranka. Sumnje su se odnosile na pogodovanje u postupcima vezanim za urbanističke projekte na Bjelašnici, uključujući davanje pozitivnih mišljenja koja su omogućila legalizaciju spornih građevinskih zahvata.
Ovaj slučaj godinama ostaje bez konačnog epiloga, dijelom i zbog institucionalnih promjena, uključujući prebacivanje predmeta na POSKOK, novoformirano tijelo nadležno za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Politički utjecaji i akcija „Dubrovnik“
Kontroverze nisu zaobišle ni zakonodavnu vlast. Aljoša Čampara, utjecajna figura unutar Narod i pravda, bio je predmet interesa istražnih organa u okviru akcije „Dubrovnik“. Tokom te akcije, pripadnici SIPA oduzimali su elektronske uređaje zbog sumnji u zloupotrebu položaja, ometanje pravosuđa i druga krivična djela.
Dodatnu dimenziju ovom slučaju daje dugogodišnja povezanost s pravosudnim strukturama, uključujući relacije s bivšim tužiocem Dubravko Čampara, što je često bilo predmet javnih polemika o političkom utjecaju na pravosuđe.
Politička odgovornost i percepcija javnosti
Ukupan zbir ovih slučajeva doveo je do ozbiljnog narušavanja imidža vlasti koja je nastupala s antikorupcijskom agendom. Činjenica da je više visokih funkcionera bilo predmet istraga ili optužnica otvorila je pitanje političke odgovornosti, ali i stvarnog kapaciteta institucija da odgovore na izazove sistemske korupcije.
Posebno je problematična percepcija da su pojedini politički akteri, uprkos ozbiljnim optužbama, nastavili obavljati funkcije ili zadržali utjecaj u političkom životu, što dodatno slabi povjerenje građana u institucije.
Između obećanja i realnosti
Iako je borba protiv korupcije bila centralni element političkog narativa Trojke, dosadašnji mandat pokazuje složenost tog procesa u praksi. Umjesto jasnog diskontinuiteta s prethodnim praksama, niz afera i istraga stvorio je utisak kontinuiteta problema koje su ove stranke obećavale riješiti.
U takvom ambijentu, ključno pitanje ostaje – da li će pravosudne institucije dovesti ove procese do kraja i uspostaviti jasne standarde odgovornosti, ili će slučajevi ostati dio političkih obračuna bez konkretnih pravnih ishoda.
