U četvrtak, 30. oktobra, od 11 sati, ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine trebali bi se vratiti svojim zajedničkim obavezama, a na dnevnom redu sjednice bit će nekoliko vrlo važnih pitanja, prije svega onih koja se tiču glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s EU.
Kako je zvanično saopšteno, prijedlog je da se usvoji Odluka o uspostavljanju ureda glavnog pregovarača BiH s EU kao privremenog tijela Vijeća ministara BiH, a to je predložila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto.
Hoće li biti dogovora?
Ovo bi bio novi korak u vezi s ovom temom, o kojoj se mnogo raspravlja već više od godinu dana, ali je teško pronaći zajednički jezik.
Naime, iako se svi slažu da bi Bosna i Hercegovina trebala imenovati glavnog pregovarača BIH s Evropskom unijom, mišljenja o tome ko bi to trebao učiniti su potpuno različita, što će, kako su tada rekli naši sagovornici, dovesti do toga da u bliskoj budućnosti taj pregovarač neće ni biti imenovan.
Iako je načelno dogovoreno da pregovarač bude iz reda srpske nacije, na sastancima političara nije se postavljalo pitanje ko bi trebao imenovati pregovarača.
Razumijevalo se da je to posao Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ali nakon raspada koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, i to pitanje je komplicirano.
Stranke "trojke" smatraju da to treba da uradi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, jer ne dozvoljavaju da to bude neko iz SNSD-a, a to je podržala i opozicija iz Republike Srpske.
Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rekao je da glavnog pregovarača ne mogu imenovati stranački lideri, već Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer je ono nadležno za vođenje vanjske politike, dok SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba imenovati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Na dnevnom redu je i zahtjev "Logistike".
Ministri bi trebali razmatrati i izvještaj o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, a među 47 tačaka dnevnog reda bit će i Informacija o poduzetim aktivnostima u vezi sa zahtjevom Konzorcija "Logistika".
Osim toga, Ministarstvo pravde BiH pripremilo je prijedlog odluke o formiranju radne grupe za pripremu Nacrta amandmana na Ustav BiH i Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
Ministar pravde je također pripremio prijedlog odluke o imenovanju Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za zaposlene u zajedničkim institucijama.
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH vrijedi istaknuti prijedlog odluke o osnivanju Komiteta za upravljanje zračnim prostorom BiH.
Tu je i novi tekst predloženog pravilnika o sistemu obaveznog označavanja tečnih naftnih goriva, informacija o provođenju bilateralnih sporazuma o promociji i zaštiti investicija koje je zaključila BIH i analiza stanja tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda za prethodnu godinu, a sve to predlaže Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Na dnevnom redu je i Nacrt osnova za pristupanje BiH dodatnom protokolu uz Konvenciju o ugovoru o međunarodnom cestovnom prijevozu tereta o elektronskom tovarnom listu, na prijedlog Ministarstva prometa i komunikacija.
Na prijedlog Ministarstva sigurnosti, trebale bi se razmatrati informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine, izvještaj o provođenju Akcionog plana za provođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, kao i izvještaj o provođenju Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH za prethodnu godinu.
Pored navedenog, tu su i informacije o makroekonomskim pokazateljima za prvu polovinu godine u BIH, kao i prijedlog plana aktivnosti za pripremu Programa ekonomskih reformi BIH za period od 2026. do 2028. godine.
