Višegrad i Goražde: Život u sjenci nelegalnih deponija
I dok turistički vodiči Višegrad prikazuju kao mirno mjesto netaknute prirode uz rijeku Drinu, stvarnost koju svakodnevno doživljavaju stanovnici okolnih naselja potpuno je drugačija. Već više od trideset godina mještani sela Holijaci bore se s problemima uzrokovanim deponijom smeća koja se nalazi svega stotinjak metara od njihovih domova. Svakodnevno odlaganje otpada, paljenje smeća kada nestane prostora i stalni dim stvaraju neugodne mirise i ozbiljno narušavaju kvalitet zraka, dok lokalne vlasti nisu pronašle dugoročno rješenje.
Ova deponija nije izolovan slučaj. U cijeloj Bosni i Hercegovini problem nelegalnog odlaganja otpada je sistemski, a precizni podaci o broju takvih lokacija nisu lako dostupni. Istraživanja iz proteklih godina ukazuju na oko 1.400 deponija koje nemaju okolišne dozvole i ne ispunjavaju osnovne tehničke uvjete. Samo šest od ovih deponija zadovoljava standarde Evropske unije, što jasno pokazuje koliko daleko Bosna i Hercegovina zaostaje u pogledu regulacije otpada i zaštite okoliša.
Slična situacija postoji i u Goraždu, gdje gradski otpad završava na odlagalištu Šišeta. Ovo privremeno odlagalište odavno je postalo problematično: učestali požari ugrožavaju stanovništvo, a neugodni mirisi i dim svakodnevno utiču na kvalitet života. Iako je Šišeta formalno određena privremenim rješenjem još 2010. godine, regionalna sanitarna deponija koja bi trebala preuzeti ovu funkciju još uvijek nije izgrađena. Tako lokalna zajednica ostaje zarobljena između potrebe za zbrinjavanjem otpada i opasnosti koju taj otpad nosi.
Problem nelegalnih deponija i neefikasnog upravljanja otpadom u BiH duboko je povezan s institucionalnim slabostima i nedostatkom koordinacije na lokalnom i entitetskom nivou. Nadležne institucije često pokreću projekte koji ostaju na papiru, dok stvarna realizacija izostaje. U Višegradu je predloženo zatvaranje postojeće deponije i preusmjeravanje otpada u regionalnu deponiju u Rogatici, ali proces je sporo napredovao. U Goraždu je kupljeno zemljište za regionalnu deponiju i završena potrebna dokumentacija, ali implementacija i dalje kasni, ostavljajući građane u neizvjesnosti i svakodnevnoj izloženosti opasnostima.
Nelegalne deponije nisu samo ekološki problem. One direktno utiču na zdravlje lokalnog stanovništva, narušavaju kvalitet života i ograničavaju ekonomski potencijal područja koja se žele razvijati kao turističke destinacije. Pored toga, stalni požari i dim otežavaju održavanje čistoće i stvaraju dugoročne probleme s kontaminacijom tla i voda.
Bosna i Hercegovina je suočena s izborom: nastaviti sa neodrživim praksama koje truju svoje građane i devastiraju prirodne resurse, ili uložiti koordinirane napore u izgradnju regionalnih sanitarnih deponija, modernih sistema reciklaže i održivog upravljanja otpadom. U suprotnom, lokalne zajednice poput Holijaka i Goražda nastavit će živjeti pod dimom i smradom, dok prirodne ljepote i turistički potencijal ostaju zaklonjeni slojem neodgovornog upravljanja i birokratskih zastoja.
Problem nelegalnih deponija u BiH nije samo pitanje okoliša – to je pitanje zdravlja, ljudskih prava i budućnosti lokalnih zajednica. Sve dok se ne uspostavi efikasan sistem upravljanja otpadom koji uključuje inspekcijski nadzor, regionalne deponije i edukaciju građana, svaki pokušaj promjene ostaje polovičan, a lokalni stanovnici zarobljeni između smeća i dimnog oblaka koji prekriva njihove domove.
