Novinari koji su prisustvovali ročištu i pratili njegov tok svjedočili su, kako navode, zabrinjavajućem priznanju: vlast je u proceduru predlaganja lex specialisa i uvođenja vanredne uprave ušla bez prethodno izrađene ekonomske analize i finansijskog plana.
Punomoćnici Vlade FBiH, predvođeni advokatom Fedžadom Začiragićem, u više navrata su istakli da institucije koje zastupaju ne raspolažu ključnim podacima o finansijskim i operativnim posljedicama ovog poteza.
Najveće iznenađenje na ročištu izazvalo je potpuno odsustvo finansijskih projekcija. Na direktan upit suda o tome koliko bi koštao dan, mjesec ili godina vanredne uprave nad Novom Željezarom, kao i na čemu se temelje eventualne procjene, odgovor predstavnika Vlade bio je negativan.
„Predlagač nema navedenu procjenu te je u ovoj fazi postupka smatra nepotrebnom i nebitnom, izjavio je punomoćnik Začiragić, povlačeći paralelu sa stečajnim postupkom, u kojem se, prema njegovim tvrdnjama, na početku također ne raspolaže svim relevantnim podacima.
Pravni i ekonomski stručnjaci već upozoravaju da je opravdavanje izostanka finansijskog plana u ovako kompleksnom sistemu njegovom navodnom „nepotrebnošću“ u najmanju ruku neozbiljno prema radnicima i povjeriocima.
Tokom ispitivanja koje je proveo sud iskristaliziralo se pet ključnih tačaka koje, prema ocjenama prisutnih, ukazuju na nepripremljenost predlagača:
Bez vremenskog plana: Vlada ne raspolaže procjenom koliko bi vanredna uprava mogla trajati. Zastupnici su se pozvali isključivo na zakonske okvire, koji predviđaju trajanje od 12 mjeseci uz mogućnost dva produženja od po šest mjeseci, ističući da postupak može trajati jednako dugo kao i stečajni postupak, ali bez ikakve procjene za konkretan slučaj.
Odsustvo uporedne analize: Punomoćnici su potvrdili da im nije poznato da li je uopće izrađena uporedna analiza ekonomskih efekata vanredne uprave u odnosu na redovne sudske postupke, uključujući stečajni postupak.
Nepoznati ekonomski pokazatelji: Na pitanje na osnovu kojih konkretnih ekonomskih pokazatelja je zaključeno da se ciljevi očuvanja sistema ne mogu ostvariti blažim mjerama, zastupnici Vlade naveli su da im „u ovom trenutku nisu poznate analize na osnovu kojih je zakonodavac tokom zakonodavne procedure prepoznao sistemski značaj dužnika“.
Nezvanične informacije umjesto dokaza: Upitani da li su prije predlaganja vanredne uprave pokušane blaže mjere stabilizacije, zastupnici Vlade odgovorili su da o tome „zvanično nisu upoznati“, ali da raspolažu „nezvaničnim informacijama“ prema kojima je Vlada pokušala preuzeti vlasništvo nad dužnikom. Za te tvrdnje, međutim, nisu predočili nikakve dokaze.
S druge strane, zastupnici Nove Željezare sudu su predočili ekonomske procjene i analize privremenog stečajnog upravnika i sudskog vještaka, kao i plan novog modela poslovanja. Prema tom planu, predviđena je investicija od najmanje 500.000 KM te otvaranje približno 3.500 radnih mjesta u narednih pet godina.
