Poslovno krilo vodeće njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) predlaže zabranu zakonskog prava na rad skraćenog radnog vremena, tvrdeći da oni koji žele raditi manje sati trebaju dobiti posebno odobrenje za to.
Trenutno svaki zaposlenik u najvećoj evropskoj ekonomiji ima osnovno pravo na rad skraćenog radnog vremena, pri čemu mnogi, posebno žene, često moraju to činiti zbog brige o djeci ili starijim članovima porodice.
Međutim, moćna CDU grupa koja zastupa mala i srednja preduzeća u Njemačkoj navela je da, s obzirom na nedostatak kvalifikovane radne snage, niko ne bi trebao imati zakonsko pravo na ono što nazivaju “lifestyle rad skraćenog vremena”.
“Oni koji mogu raditi više, trebaju raditi više”, rekla je predsjednica poslovnog krila, Gitta Connemann, magazinu Stern, koji je dobio procurjelu kopiju prijedloga.
Očekuje se da će prijedlog biti usvojen na CDU-ovoj općoj konferenciji u Stuttgartu idućeg mjeseca, nakon čega bi postao zvanična politika stranke, i poklapa se s izjavama kancelara Friedricha Merza o, kako on vidi, nedostatku motivacije Nijemaca.
Pod pritiskom da se uvedu promjene za poticanje usporenog ekonomskog rasta, konzervativac je biračima rekao da prosperitet njihove zemlje neće biti održan “s četverodnevnom radnom sedmicom i ravnotežom između posla i privatnog života”.
Nedavno je praktično optužio građane za izbjegavanje posla tako što su lažno uzimali bolovanje, kritikujući relativnu lakoću kojom se bolovanje može dobiti od ljekara putem telefona.
Prijedlog o radu skraćenog radnog vremena predviđa izuzetke za ljude koji podižu djecu, brinu o članovima porodice ili se profesionalno usavršavaju kroz obuke. Oni koji izaberu rad skraćenog vremena, a ne spadaju u ove kategorije, više ne bi trebali imati tu opciju.
Connemann već prima kritike unutar svoje stranke, a Dennis Radtke, predsjednik socijalnog krila CDU-a, optužio je poslovno krilo da postavlja pogrešne prioritete.
“Takvo ograničenje je kao da stavljate kola ispred konja”, rekao je za Funke medijsku grupu. Dodao je da bi želio da više ljudi koji rade skraćeno pređu ili se vrate na puno radno vrijeme, ali da mnogi to doživljavaju kao zamku, s obzirom na rigidnost poslodavaca po pitanju radnog vremena, niže plate i ograničene mogućnosti karijernog napretka.
Radtke je istakao da se mora poboljšati briga o djeci i starijim osobama kako bi oni koji žele raditi mogli to i učiniti. No, ograničavanje prava na skraćeno radno vrijeme samo na roditelje i njegovatelje značilo bi definirati nivo brige i dob djece do koje je potrebna, dok “to svaka porodica može i treba odlučiti sama”, dodao je.
