Sjedinjene Američke Države traže izlazak ruskog kapitala iz NIS-a: Sudbina energetske poluge Srbije visi o koncu
Sjedinjene Američke Države jasno su poručile da udio ruskog kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) mora biti sveden na nulu. Rok za ispunjenje ovog zahtjeva je 25. februar, a sudbina jedne od najvažnijih energetskih kompanija u Srbiji time je postala neizvjesna. Dok vlasti poručuju da će snabdijevanje naftnim derivatima biti redovno, javnost ostaje u neznanju kada je riječ o planovima za budućnost NIS-a.
Pitanje koje se nameće glasi: kako će Srbija obezbijediti energetske resurse i istovremeno ispuniti zahtjeve Washingtona, a da pritom ne ugrozi poslovanje kompanije i ne naruši političke odnose s Moskvom?
Opcije za preuzimanje NIS-a
Srbija ima dvije osnovne opcije da preuzme kontrolu nad NIS-om: nacionalizaciju ili otkup udjela od ruskih vlasnika. Nacionalizacija bi podrazumijevala jednostavan prenos vlasništva s ruskih kompanija na državu, ali je malo vjerovatno da bi takav potez prošao bez ozbiljnih političkih i ekonomskih posljedica. Alternativa je otkup ruskih dionica putem kupoprodajnog ugovora, što bi uključivalo dogovor s ruskim kompanijama koje trenutno posjeduju većinski udio u NIS-u.
Prema trenutnim podacima, ruski Gaspromnjeft posjeduje 50% dionica NIS-a, dok Gasprom ima dodatnih 6,15%. Ukupno, ovaj udio iznosi 56,15%, što Srbija mora otkupiti kako bi ispunila zahtjeve SAD-a. Tržišna vrijednost ovog udjela na Beogradskoj berzi trenutno iznosi približno 600 miliona eura, ali stručnjaci upozoravaju da bi stvarna cijena mogla biti daleko veća.
Koliko vrijedi NIS?
Procjena stvarne vrijednosti NIS-a ukazuje na to da kompanija vrijedi više od 5 milijarde eura. Ova cifra se temelji na standardnom finansijskom modelu koji uzima u obzir EBITDA i multiplikator za naftnu industriju.
Ako bi Srbija otkupila ruski udio u NIS-u prema ovoj procjeni, potrebno bi bilo izdvojiti najmanje 2,5 milijardi eura.
Vrijednost kompanije dodatno raste zbog njenog strateškog značaja u regiji. NIS je nekada bio gubitaška firma, ali su ruske investicije značajno doprinijele njegovom razvoju, učinivši ga ključnim igračem na energetskom tržištu Balkana.
Političke i ekonomske posljedice
Koji god model preuzimanja bude odabran, odnosi Srbije i Rusije neizbježno će biti pogođeni. Rusija bi na preuzimanje NIS-a mogla odgovoriti promjenom uslova za isporuku prirodnog gasa, povećanjem cijena ili smanjenjem količina. Ovo bi ozbiljno ugrozilo energetski sektor Srbije, koja se ponosi povoljnim cijenama ruskog gasa.
Dodatno, potencijalna nacionalizacija NIS-a mogla bi narušiti političke odnose između dvije zemlje. Rusija je godinama podržavala Srbiju u vezi s pitanjem Kosova, posebno unutar Ujedinjenih naroda. S druge strane, SAD jasno zahtijeva da Rusija izgubi svoje uporište u Srbiji, a NIS je jedan od posljednjih stubova ruskog utjecaja na Balkanu.
Šta donosi budućnost?
Trenutno je nepoznato kako će vlasti Srbije riješiti ovu krizu. Pregovori s američkom administracijom su u toku, dok se očekuju razgovori i s ruskom stranom. Hipotetička prodaja NIS-a trećoj strani, poput druge naftne kompanije, čini se najmanje vjerovatnom opcijom zbog kratkih rokova i složenih pregovora.
Ono što je sigurno jeste da će budućnost NIS-a biti predmet političkog dogovora, a ne tržišnih pravila. Bez obzira na ishod, energetska stabilnost Srbije i politička ravnoteža u regiji bit će ozbiljno testirane u narednim sedmicama.
