Srbija razmatra povećanje svog vlasničkog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) za najmanje dodatnih pet procenata, u kompaniji koja se nalazi pod američkim sankcijama zbog dominantnog ruskog kapitala.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u srijedu da očekuje da bi država u narednom razdoblju mogla da otkupi još najmanje pet posto dionica NIS-a.
Ja se nadam da ćemo u narednom periodu, po prvi put vam to kažem, moći da kupimo bar još pet posto akcija u NIS-u, jer tada bismo imali puni uticaj i punu kontrolu nad onim što bi većinski vlasnik radio i pitali bismo se za nešto.
U ovom trenutku Republika Srbija posjeduje 29,87 posto akcija NIS-a, dok ruski većinski vlasnik kontroliše 56,15 posto, a preostali udio je u rukama manjinskih akcionara.
Ne bismo bili tamo neko ko se krije iza zavjese i ne odlučuje ni o čemu. Jer nam je važno da imamo 34 posto, više od trećine, pošto tada možete da imate uvid u finansije i u sve drugo", rekao je Vučić, naglasivši da mu je namjera da se taj proces realizuje u narednim mjesecima.
Sjedinjene Američke Države su početkom oktobra uvele sankcije NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva, uz obrazloženje da se time želi spriječiti korištenje prihoda iz energetskog sektora za finansiranje rata u Ukrajini. Jedina rafinerija nafte u Srbiji, smještena u Pančevu i u vlasništvu NIS-a, obustavila je proizvodnju 2. decembra nakon što je prekinuta isporuka sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF).
Američko Ministarstvo finansija je 31. decembra izdalo posebnu licencu kojom je NIS-u omogućeno da nastavi s operativnim poslovanjem do 23. januara 2026. godine.
Vučić je ranije potvrdio da ruski suvlasnici vode razgovore s mađarskom kompanijom MOL o prodaji svog udjela u NIS-um, a u srijedu je ponovio da se nada postizanju dogovora između ruske i mađarske strane. Dodao je da je država, kao rezervnu opciju, pripremila vlastiti paket mjera koji bi mogao biti aktiviran od 15. januara, ukoliko se pokaže potrebnim. U istom intervjuu za TV Informer, Vučić je ocijenio da će tekuća godina biti politički zahtjevna jer je izborna, te najavio da bi vanredni parlamentarni izbori mogli biti održani u oktobru, novembru ili decembru. Prema njegovim riječima, tačan termin izbora zavisiće od spremnosti političkih aktera da postignu međusobni dogovor, ukoliko za to postoji volja.
