U intervjuu za Suddeutsche Zeitung, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o snabdijevanju energijom, tenzijama između Beograda i Moskve, previranjima u Srbiji, kao i o ideji ulaska Srbije u EU, ali bez prava glasa.
Vučić je govorio i o odnosu s dvojicom najmoćnijih ljudi na svijetu: priznao je da je zbog NIS-a zahladio odnos Srbije s Rusijom, tj. Aleksandrom Putinom, a s druge strane zamjerio se Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji zbog Kosova.
„Sve nam je teže“, kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić opisujući situaciju sa snabdijevanjem energentima. „Cijene nafte na mediteranskim tržištima su samo u posljednja dva dana porasle za 15 posto, to je ludilo. Slična je situacija i sa plinom“, rekao je Vučić.
Ali kriza za Srbiju, podsjeća ga Tobias Zick, novinar Suddeutsche Zeitunga, koji je vodio intervju, počela je mnogo prije rata s Iranom - američkim sankcijama srpskoj naftnoj industriji, u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma.
Vučić potvrđuje da je to značajno usporilo ekonomski rast Srbije. Istovremeno, kaže, zahvalan je EU i timu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen: "Razgovarali smo s njima o tome koje nove gasovode prema raznim susjednim zemljama bismo trebali izgraditi do 2035. godine. Uložit ćemo značajna sredstva u našu energetsku infrastrukturu, i u tome imamo punu podršku Evropske unije", kaže srbijanski predsjednik.
Pritisak iz Moskve
U tom kontekstu, priznaje da je odnos s Moskvom zahladio. Tokom pregovora o vlasničkoj strukturi u NIS-u, kako navodi, bilo je prijetnji iz Rusije da će zaustaviti isporuku plina, dok su ga ruski mediji "napadali oštrije nego mnogi zapadni lideri".
„Tradicionalno smo imali dobre i prijateljske odnose, ali sada sam jednostavno morao zaštititi nacionalne interese Srbije. Mi nismo ničije marionete “, kaže Vučić za njemački list.
Beograd je, objašnjava, na kraju pristao na model u kojem bi dio kompanije preuzeli mađarski Mol i Adnoc od Emirata, a Srbija bi povećala svoj vlasnički udio sa 29,87 na 34,87 posto. "To nam daje bolje mehanizme kontrole i veći nadzor nad finansijskim odlukama", kaže Vučić.
"Evo spiska, u čemu je problem?"
U razgovoru, predsjednik Srbije potvrđuje da je dio municije proizvedene u Srbiji završio u Ukrajini preko posrednika - ali i navodi da je to otvoreno razotkrio Rusiji.
„Razgovarao sam s Putinom na sastanku u Pekingu i pokazao mu spisak zemalja izvoza i rekao: 'Evo spiska, u čemu je problem?' On je zatim pokazao na Poljsku, ali tamo je išla samo municija za lovačke puške. Ali da, bilo je izvoza u Češku, Veliku Britaniju i nekoliko drugih zemalja. I na kraju je završilo u Ukrajini“, kaže Vučić.
Također kaže da je podsjetio Putina da Srbija nije uvela sankcije Rusiji i da je zbog toga "mnogo pretrpjela" . U Srbiji, kako je naglasio, 28.000 ljudi direktno radi u vojno-industrijskom sektoru.
„Sva naša skladišta su prepuna granata, raketa i municije raznih kalibara“, kaže Vučić. „Onda smo to pustili, da bi ti ljudi mogli primati plate, da bi mogli preživjeti“.
"Velike promjene u Evropi i SAD-u"
Na pitanje da li je to razlog zašto je sada vrijeme da se Srbija pridruži sankcijama Evropske unije protiv Rusije, Vučić je odgovorio:
"Ako mene pitate, to je stvar prošlosti. Mi kao Evropljani suočavamo se s mnogo većim problemima u budućnosti. Mislim da će kriza u Iranu imati velike političke posljedice i da će doći do značajnih promjena unutar evropskih društava. (...) A očekujemo i velike političke promjene u Sjedinjenim Državama."
Vučić također kritikuje sadašnju američku administraciju - koja, kako kaže, nije odlučnije reagirala na politiku vlade u Prištini.
"Amerikanci su bili od velike pomoći svima nama ovdje u regiji, osiguravajući mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Nadao sam se da će zauzeti oštriji stav protiv Kurtijevog režima na Kosovu", kaže predsjednik Srbije.
"Oni provociraju sve Srbe koji žive na Kosovu. I postoji taj takozvani Mirovni komitet, gdje predsjednica Kosova Vjosa Osmani glumi zvijezdu. To nismo očekivali od Trumpove administracije."
Slučaj Generalštaba
Povodom odustajanja Jareda Kushnera od projekta izgradnje hotela na mjestu bivše zgrade Generalštaba u Beogradu, predsjednik Srbije kaže da je razlog za to bila "ogromna kampanja medija, opozicije i blokadara" i tvrdi da bi projekat donio veliki investicijski zamah. "Zaposlio bi hiljade ljudi i osigurao ugovore za stotine kompanija", kaže Vučić.
On odbacuje optužbe da je bilo prekomjerne upotrebe sile u suočavanju sa studentskim demonstracijama i tvrdi da je nasilje prvenstveno bilo usmjereno protiv policije.
A na pitanje o smjeni dugogodišnjeg komandanta specijalnih jedinica i imenovanju novog, koji je okružen kontroverzama, odgovara da je profesionalac bez kriminalnih veza.
Ulazak u EU bez prava glasa?
Njemačkog novinara posebno je zainteresovala ideja koju su Vučić i premijer Albanije Edi Rama nedavno podijelili putem njemačkih medija:
"Ne vjerujem da ćemo uskoro moći postati punopravni član Evropske unije. Zato se, zajedno sa (premijerom Albanije) Edijem Ramom, zalažem za Evropu više brzina. Vjerujem u jedinstveno tržište, u Evropu bez granica. Kada bismo na taj način mogli politički i ekonomski postati dio EU - bez prava glasa, bez prava veta i bez vlastitog komesara - to bi nas jako usrećilo", kaže predsjednik Srbije.
Novine odmah pitaju da li Vučić "želi da uživa u prednostima jedinstvenog tržišta i Šengenskog prostora bez pritiska za većom vladavinom prava i demokratizacijom?"
Predsjednik Srbije odgovara: "Ne, pritisak treba održati i moramo se suočiti s tim. Uvijek bi trebali moći reći: Niste dovoljno dobri, morate otići."
