Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je novo poglavlje na domaćoj političkoj sceni najavom da planira ponovo preuzeti funkciju premijera, uz istovremenu potvrdu da će Srbija do kraja godine izaći na parlamentarne izbore.
Poruke koje je uputio u razgovoru za Financial Times dolaze u trenutku kada se zemlja suočava s višemjesečnim političkim tenzijama, protestima i rastućim pritiskom opozicije da se politička kriza riješi izlaskom na birališta.
Najava povratka na mjesto predsjednika Vlade, koje je Vučić obavljao od 2014. do 2017. godine prije nego što je izabran za predsjednika Srbije, mogla bi označiti novu preraspodjelu političke moći unutar vladajuće strukture.
Govoreći o izborima, Vučić je jasno naznačio da će prioritet imati parlamentarni izbori, dok će predsjednički uslijediti nakon njih.
“Parlamentarni izbori će biti gotovi do ranog decembra. Nema prostora za drugačije odluke”, rekao je Vučić.
Ovakva poruka praktično potvrđuje da vlast planira ubrzati izborni proces i zaključiti ga prije kraja godine, čime bi se otvorio prostor za formiranje nove izvršne vlasti već početkom naredne godine.
Istovremeno, predsjednik Srbije pokazao je uvjerenje da opozicija nije spremna za izborni okršaj.
Odbacio je opozicione stranke kao “neorganizovanu i nepripremljenu” za izbore, sugerirajući da aktuelna politička situacija ide u prilog vladajućoj većini.
Vučićeve poruke nisu se odnosile samo na unutrašnju politiku. U razgovoru za britanski list govorio je i o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, pri čemu je kritikovao postojeći model proširenja Evropske unije.
Prema njegovom mišljenju, sadašnji pristup Brisela stvara nove podjele među državama regiona umjesto da ih povezuje.
“Šta želite od regije? Želite li da izgradite snažnije granice između država? Ako bi svi išli zajedno, ne bi bilo granica između Prištine i Beograda i svih ostalih. Treba nam ujedinjena regija. Ne treba nam zona konflikta između država koje ulaze u EU i onih koje ostaju van Unije”, rekao je Vučić.
Takav stav predstavlja nastavak njegove dugogodišnje politike regionalnog povezivanja, ali i kritike dinamike evropskih integracija, za koju Beograd već godinama tvrdi da je usporena zbog političkih razloga, a ne zbog nedostatka reformi.
Najava mogućeg povratka na premijersku funkciju otvara brojna pitanja o budućem ustrojstvu vlasti u Srbiji. Ukoliko bi nakon parlamentarnih izbora zaista preuzeo čelo Vlade, radilo bi se o jednom od najvećih političkih poteza u zemlji od njegovog prelaska s premijerske na predsjedničku funkciju 2017. godine.
Istovremeno, takav scenario mogao bi dodatno učvrstiti njegov utjecaj na izvršnu vlast u trenutku kada Srbija ulazi u novu izbornu godinu obilježenu ekonomskim izazovima, odnosima s Evropskom unijom, dijalogom s Kosovom i sve izraženijim političkim podjelama u društvu.
Hoće li Vučićeva najava prerasti u konkretan politički potez ili predstavlja dio šire predizborne strategije, bit će jasnije u narednim mjesecima, kada se očekuje formalna odluka o raspisivanju parlamentarnih izbora.
