Izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koji se očekuje u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC), sve više poprima obilježja otvorenog političkog nadmetanja u kojem se diplomatski proces prepliće s jasnim strateškim interesima velikih sila.
Umjesto uobičajenog konsenzusa unutar međunarodne zajednice, pregovori su obilježeni rastućim tenzijama i sve izraženijim uslovljavanjima.
Prema diplomatskim izvorima, Sjedinjene Američke Države su, u okviru konsultacija, stavile do znanja da bi eventualna odluka koja ne bi bila u skladu s njihovim preferiranim kandidatom mogla dovesti u pitanje buduće finansijsko učešće u radu Ureda visokog predstavnika (OHR). Takav potez se u dijelu međunarodnih krugova tumači kao oblik pritiska s ciljem osiguravanja većeg utjecaja na konačan izbor.
Iako se finansiranje OHR-a formalno zasniva na doprinosima članica PIC-a, u praksi ono predstavlja važan mehanizam političkog utjecaja, jer svaka promjena u strukturi podrške može imati direktne posljedice na funkcionisanje institucije koja i dalje ima ključnu ulogu u političkim procesima u BiH.
Ovakav razvoj događaja dodatno komplikuje ionako osjetljiv balans unutar međunarodne zajednice. Dok Washington nastoji osigurati kandidata koji bi bio kompatibilan s njegovim regionalnim prioritetima, dio evropskih zemalja izražava zabrinutost da bi prevelik američki utjecaj mogao promijeniti dosadašnju dinamiku evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu, izbor visokog predstavnika prestaje biti samo administrativno pitanje i postaje dio šireg nadmetanja za politički i strateški utjecaj u zemlji koja se nalazi u osjetljivoj fazi svog evropskog puta.
Očekuje se da će naredni sastanci PIC-a pokazati da li postoji prostor za kompromis ili će se razlike unutar međunarodnih aktera dodatno produbiti, ostavljajući otvoreno pitanje buduće uloge OHR-a u Bosni i Hercegovini.