Političke borbe i zakonske prepreke u procesu promjene statusa općina u gradove

Zašto Travnik nije grad? Novi Travnik na putu da postane grad, dok Travnik čeka na svoju priliku

Travnik Plava voda 22

Bosna i Hercegovina s nešto više od tri miliona stanovnika ima 31 grad. Zanimljivo, Dejtonskim sporazumom 1995. godine samo su Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Istočno Sarajevo imali status grada.

Ostali su tu titulu stekli na razne načine – u Federaciji na osnovu kriterija propisanih Zakonom o principima lokalne samouprave. Posljednja od njih je općina Novi Travnik, a isto to očekuje i Kiseljak.

Tako će Srednjobosanski kanton prestati biti kanton bez gradova dok se istovremeno u tom kantonu lome politička koplja o statusu Travnika, koji je još općina iako je administrativni centar kantona.

Promjena statusa iz općine u grad Novi Travnik je na pola puta. Zakon potvrđen u Predstavničkom domu parlamenta, a na redu je i potvrda Doma naroda FBiH. Cilj ove promjene statusa je podizanje imidža lokalne zajednice i širenje saradnje sa drugim gradovima.

– Kroz saradnju sa tim gradovima očekujemo da ćemo konkretnije moći realzirati projekte koji će nam biti ubuduće na raspolaganju. Smatram da većina sredina treba pokrenuti proceduru da ima status grada, a ne stvarati famu ko je grad ili općina jer posebne razlike u BiH između grada i općine nema – kaže načelnik Općine Novi Travnik Stjepan Dujo (HDZ BiH).

Novi Travnik tako postaje prva općina u Srednjobosanskom kantonu koja dobija status grada. Travnik, kao administrativni centar, tu mogućnost nije ranije iskoristio. Zakonodavci su i taj čin problematizirali.

– Zašto Travnik nije grad? Šta se dešava u Travniku? Zašto načelnik, odnosno Općinsko vijeće ne šalje zahtjev? Malo je apsurdno da sjedište SBK-a u ovom trenutku neće biti grad, a druge općine postaju gradom – kaže Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Prvi čovjek Travnika pojašnjava da je ključ problema u tome što je Srednjobosanski kanton vezan za Hercegovačko-neretvanski te da se preko Travnika pravi refleksija na grad Mostar uz političku pozadinu. Pojednostavljeno, SDA je za promjenu statusa po aktuelnom zakonu po kojem je i Novi Travnik stekao status grada, dok HDZ zahtijeva usaglašavanje sa Mostarom.

– Bar je meni tako preneseno kroz razgovore i međustranačke razgovore, gdje smo insistirali da se to dogodi. Problem je u tome da se Travnik vidi različitim očima. Ja kao načelnik i politička opcija kojoj pripadam ne može pristati na formiranje novih administrativnih jedinica. Za tim nema potrebe, a nema ni novca – kaže načelnik Općine Travnik Kenan Dautović (SDA).

Dautović tvrdi da je čak dva puta podnosio inicijativu za promjenu statusa, ali podršku nije dobio u Općinskom vijeću. Iz HDZ-a, koalicionog partnera SDA, također saglasni da Travnik treba imati status grada, ali uz određene uslove.

– Da to bude jedinstveno upravno područje sa više različitih izbornih područja, slično Mostaru, da imamo minimalne i maksimalne kvote zastupljenosti uz nekakve mehanizme, da se iz više izbornih područja biraju vijećnici, da nam se ne desi da iz grada nema vijećnika ili da iz jednog područja ima, a iz drugog nema i da se ubace nacionalne kvote ko što su u Mostaru – kaže Bojan Domić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Travnik.

Grad se, osim Ustavom, uspostavlja federalnim Zakonom o principima lokalne samouprave. Ustavom Federacije propisano je da grad mora imati dvije i više općina i propisani su drugi ustavni kriteriji. Pored toga, gradonačelnici se trebaju birati iz gradskih vijeća, a u praksi – biraju se direktnim izborom. Logično pitanje je hoće li kolizija Ustava i zakona biti mogući uzrok problema u funkcionisanju lokalnih samouprava.

– Sadašnji zakon, njegov član 5 nije u skladu sa Ustavom federacije kad su u pitanju gradske vlasti. Imate 6 osoba u Federaciji koje imaju diskreciono pravo da podnesu apelaciju na svaki od ovih gradova. Nek samo jednoj na um padne da podnese, mi možemo doći u problem ustavnosti ovih odluka o zakonima i prelaskom općina u gradove – kaže SDA-ov Salko Zildžić, predsjednik Komisije za lokalnu samoupravu Parlamenta FBiH.

Kao jedan od razloga za sticanje statusa grada često se navodi lakše privlačenje stranih investicija. U pozadini se krije i mogućnost da nakon načelničkih mandata iste osobe preuzmu gradonačelničke. Pomodarstvo vladajućih struktura ili potreba razvoja, kako god, ova praksa će trajati dok se neko ne dosjeti da usaglasi Zakon sa Ustavom.