Saglasnosti iz RS-a nije bilo za ukidanje entitetskog veta pri odlučivanju u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć, te pri imenovanju svih sudija Ustavnog suda BiH
Usvajanje Liste reformi, u posljednji tren, za Plan rasta za zapadni Balkan trebalo bi omogućiti Bosni i Hercegovini da od Evropske komisije dobije oko milijardu eura kojim će biti podržane reforme u brojnim područjima.
CILJEVI PLANA
- Lista reformi koju je odobrio Radni tim je skoro u cijelosti usaglašena s prijedlozima Evropske komisije, odnosno više od 97 posto reformskih aktivnosti usaglašeno je s predstavnicima Evropske komisije i Delegacije EU u BiH, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH, te najavljeno da će lista odmah biti proslijeđena Evropskoj komisiji.
Ono o čemu Radni tim, kojim predsjedava predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, nije imao saglasnosti, kako saznaje Oslobođenje, jeste ukidanje entitetskog veta kod odlučivanja u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć, transportovanje EU Direktive o uslugama u zakonu na nivou BiH, te pri imenovanju svih sudija Ustavnog suda. Saglasnosti nije bilo iz bh. entiteta Republika Srpska.
Ciljevi takozvanog Plana rasta za zapadni Balkan, koji podržava Evropska komisija, snažniji su rast ekonomije, osiguranje vladavine prava, funkcionalnije institucije, kao i snažnija poslovna klima i očuvanje ljudskih resursa u BiH. Reforme su, istodobno, usmjerene na stvaranje uslova za osiguranje održive (zelene) energije, digitalnu tranziciju, bolju IT infrastrukturu, uključujući unapređenje kibernetičke sigurnosti.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila je članovima Radnog tima u BiH i Delegaciji Evropske unije u BiH na predanom radu tokom usaglašavanja Reformske agende. Naglasila je kako su predstavnici svih nivoa vlasti u BiH uključeni u Radni tim i na ovaj način iskazali odlučnost i predanost evropskom putu i konstruktivnom unutrašnjem dijalogu u korist svih u Bosni i Hercegovini.
Evropska komisija je ranije predstavila Plan rasta za zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji bi zemljama regije omogućio da intenziviranjem reformi značajno ubrzaju proces pridruživanja u EU i ekonomski rast.
No, treba podsjetiti da je Bosna i Hercegovina posljednja zemlja regije koja je u Bruxelles poslala popis reformi.
SAMO OPUŠTENO
- Rekla bih da se to može staviti u onaj kontekst nonšalantnog ponašanja domaćih političara. I oni su uvijek tako opušteni, čeka se zadnja minuta i većina stvari koja se zapravo uradi, nažalost, jeste pod pritiskom i pod presijom. Ako im se ostavi prostora, odnosno ako im se prepuste da oni budu ti koji će donijeti odluke, onda se to zna odužiti, pa i na desetljeće, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.
Ističe kako ćemo uvijek čuti u njihovim političkim inicijativama, govorima, da je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica ode iz Bosne i Hercegovine i da su oni spremni da preuzmu punu odgovornost za vođenje države.
- Vidimo, zapravo, kako to izgleda na djelu, zaključuje Topić.
