Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na jučerašnjoj sjednici nije se izjasnio o prijedlogu dopuna Krivičnog zakona BiH kojim bi prvi put bilo predviđeno krivično sankcionisanje korištenja slogana „Za dom spremni“, kao i simbola i obilježja Nezavisne Države Hrvatske (NDH).
Iako je prijedlog već prošao prvo čitanje, njegovo konačno razmatranje odgođeno je jer se Ustavnopravna komisija nije izjasnila o tekstu zakona 24 sata prije održavanja sjednice, što je proceduralni uslov za nastavak parlamentarne procedure.
Očekuje se da će se prijedlog ponovo naći na dnevnom redu naredne sjednice Zastupničkog doma, kada bi zastupnici trebali raspravljati i o amandmanima koji su u međuvremenu predloženi.
Prijedlog zakona podnio je zastupnik PDP-a Branislav Borenović, a njime je predviđeno da se korištenje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ kažnjava zatvorskom kaznom od tri mjeseca do tri godine. Za upotrebu simbola, zastava i obilježja NDH predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine, dok bi svako ko takve simbole ili slogane učini dostupnim drugima – bilo javnim isticanjem, distribucijom ili na drugi način – mogao biti kažnjen zatvorom od jedne do tri godine, uz novčanu kaznu.
Prijedlog je izazvao brojne reakcije u javnosti. Iako je veliki broj građana i organizacija podržao ideju da se zakonom zabrani veličanje ustaške ideologije i nacističkih kolaboracionista, odmah su se pojavila pitanja zbog čega prijedlog ne obuhvata i zabranu četničkih obilježja, kao i drugih fašističkih i kolaboracionističkih pokreta koji su djelovali na prostoru bivše Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata.
Komentarišući kritike, Borenović ističe da je upravo NDH bila jedina zvanična nacističko-fašistička državna tvorevina na prostoru Bosne i Hercegovine i regiona, zbog čega smatra da je njen status historijski nesporan.
– NDH je na ovim prostorima bila jedina zvanična državna nacističko-fašistička tvorevina i to je poznata istorijska činjenica. Zato sam predložio amandman da se u tekst zakona dodaju riječi „i ostale nacističko-fašističke tvorevine, pokrete i ideologije“, bez pojedinačnog nabrajanja, jer postoje različita tumačenja uloge pojedinih pokreta u Drugom svjetskom ratu. Kod NDH takvih dilema nema – rekao je Borenović.
Međutim, upravo ovakav pristup mogao bi izazvati brojne rasprave među parlamentarcima. Očekuje se da će zastupnici iz različitih političkih stranaka predložiti dodatne izmjene kojima bi zakon obuhvatio i druge pokrete koji su sarađivali s okupatorima tokom Drugog svjetskog rata.
Sličan stav zauzima i Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine (SABNOR), čiji predsjednik Sead Đulić smatra da zakon ne smije praviti razliku između različitih oblika fašizma.
– Odnos prema svim kolaboracionistima iz Drugog svjetskog rata, ali i prema današnjim fašistima mora biti isti. U suprotnom, otvara se prostor za nove podjele, sukobe i pokušaje prekrajanja historijskih činjenica. I četnici i ustaše predstavljaju isto zlo. Svi koji su ratovali protiv Titovih partizana, koji su bili dio svjetske antifašističke koalicije, bili su na strani fašizma. Tu ne bi smjelo biti različitih aršina – poručio je Đulić.
U međuvremenu je zastupnik SDP-a Jasmin Imamović predložio amandman kojim bi se zabrana značajno proširila. Njegov prijedlog predviđa da se kao krivično djelo tretira korištenje slogana, pozdrava, zastava i drugih obilježja svih fašističkih i kolaboracionističkih pokreta.
Amandman obuhvata zabranu simbola NDH i ustaškog pokreta, četničkog pokreta, uključujući Ravnogorski pokret i njegove različite organizacione oblike, zatim obilježja jedinica Waffen-SS, uključujući Handžar diviziju, kao i drugih kvislinških vojnih i političkih organizacija koje su djelovale tokom Drugog svjetskog rata.
Ustavnopravna komisija Parlamentarne skupštine BiH jučer je podržala Imamovićev amandman, čime je otvorena mogućnost da se on uvrsti u konačni tekst zakona ukoliko dobije podršku većine zastupnika u Zastupničkom domu.
Rasprava o ovom zakonskom prijedlogu, koja će biti nastavljena na narednoj sjednici, mogla bi pokazati postoji li među političkim predstavnicima spremnost da se jedinstveno osudi i sankcioniše veličanje svih fašističkih i kolaboracionističkih pokreta ili će pitanje zabrane njihovih simbola ponovo postati predmet političkih podjela i različitih historijskih interpretacija.
