Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici 11. i 12. marta razmatrat će niz zakonskih rješenja iz oblasti finansija, a nakon dugo vremena iščekivanja na stolu će se naći i Prijedlog Zakona o elektronskom novcu.
Iako je drugi bh. entitet 2025. godine uveo ovakvo zakonsko rješenje, Zakon o elektronskom novcu u FBiH dugo je stajao u ladicama.Upravo na osnovu ovakvog zakonskog rješenja u Republici Srpskoj, ulazak na tržište u februaru 2025. godine najavila je kompanija iz oblasti finansijskih tehnologija Aircash. Cilj je, kako ističu, finansijske usluge učiniti jeftinijim i bržim te smanjiti ovisnost o bankama i brojnim bankarskim naknadama.Međutim, od sjednice u martu ovaj sektor konačno bi mogao dobiti jasna pravila, prava i obaveze i u Federaciji BiH, čime se otvaraju nove prilike za korisnike, ali i pružaoce usluge.U Prijedlogu zakona između ostalog definiše se i sam elektronski novac te se navodi kako se Zakonom o elektronskom novcu uređuju se izdavaoci elektronskog novca, uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za izdavanje elektronskog novca, uključujući i odredbe koje se odnose na bonitetne zahtjeve ovih društava.
Poseban značaj zakona ogleda se u ulozi u ispunjavanju regulatornih preduslova za pristupanje BiH SEPA području (Single Euro Payments Area).
Pristup SEPA sistemu omogućit će građanima i privredi bezgotovinska plaćanja u eurima pod istima uslovima kao države članice EU, uz niže troškove, veću brzinu i veću pravnu sigurnost prekograničnih transakcija.
"Elektronski novac označava elektronski, uključujući magnetno, pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog novca, pri čemu elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora te koja nema pravni status novca ili valute", navodi se u zakonu.
Izdavalac elektronskog novca u FBiH može biti banka sa sjedištem u FBiH kao i banka sa sjedištem u RS-u ili Brčko distriktu.
Osim banaka, elektronski novac može izdavati mikrokreditno društvu kao i društva za izdavanje elektronskog novca, uključujući entitet, kantone te Centralnu banku. Osnivački kapital ovih društava propisan je na 700.000 KM.
Međusobni odnosi izdavaoca i imaoca elektronskog novca zakonski će se uređivati ugovorom o izdavanju elektronskog novca.
U tom kontekstu, elektronski novac može prihvatati svako fizičko ili pravno lice koje sa izdavaocem elektronskog novca, odnosno pružaocem platnih usluga zaključi ugovor u prihvatanju tog novca.
Ono što je najvažnije u pogledu društava za izdavanje elektronskog novca jeste da je njihov nadzor regulisan kroz kontrole Agencije za bankarstvo.
Ukoliko postoji sumnja da se izdavanjem elektronskog novca bavi pravno ili fizičko lice koje nije izdavalac, a za koje poslove je potrebna dozvola Agencije, podnijet će se prijava nadležnom organu za neovlašteno izdavanje elektronskog novca.
Sve nepravilnosti u poslovanju regulisane su i novčanim kaznama koje se kreću od 10.000 do 40.000 KM.
Donošenje ovog zakona ujedno će predstavljati i regulatorni odgovor na pojavu savremenih finansijskih usluga na međunarodnom tržištu. Elektronski novac predstavljat će digitalni ekvivalent gotovog novca odnosno elektronski pohranjenu novčanu vrijednost koja se izdaje nakon prijema novčanih sredstava.
Ono što treba naglasiti jeste da svaki oblik novčanih sredstava u elektronskom obliku nije elektronski novac. Novčana sredstva na računima za plaćanje, kao i štedni računi, ne predstavljaju elektronski novac.
Elektronski novac je onaj digitalni zapis koji je općeprihvaćeno sredstvo razmjene koje se koristi za plaćanje roba i usluga.
