Bosna i Hercegovina nalazi se pred važnom zakonodavnom odlukom koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po finansijski sistem i ukupnu ekonomiju zemlje. Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom nalazi se u završnoj fazi pripreme i očekuje se da bi u proceduru usvajanja mogao biti upućen u narednih deset do petnaest dana.
Riječ je o jednom od ključnih zakonskih rješenja koje BiH mora usvojiti kako bi izbjegla stavljanje na tzv. sivu listu međunarodnog tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma – Moneyval, koje djeluje u okviru Vijeće Evrope.
Zakon koji se čeka godinama
Na izradi zakona radna grupa radi već više od tri godine, a trenutno je u toku završno usaglašavanje posljednje verzije teksta. Nakon toga dokument bi trebao biti upućen u zakonodavnu proceduru.
Jedno od najosjetljivijih pitanja tokom izrade zakona odnosi se na upravljanje trajno oduzetom imovinom stečenom krivičnim djelima. Naime, još nije potpuno definisano ko bi bio nadležan za evidentiranje i upravljanje takvom imovinom nakon pravosnažnih presuda.
U raspravama unutar radne grupe pojavilo se nekoliko različitih prijedloga. Prema jednom modelu, upravljanje bi bilo povjereno posebnoj državnoj agenciji, dok drugi prijedlog predviđa da koordinaciju vodi poseban ured pri Ministarstvu pravde na državnom nivou, uz saradnju s entitetskim institucijama.
Cilj je pronaći rješenje koje će omogućiti funkcionalnu primjenu zakona u praksi, bez administrativnih prepreka.
Šta predviđa zakon
Predloženi zakon uređuje postupak oduzimanja imovine koja je stečena krivičnim djelom, ali tek nakon pravosnažnih presuda Sud Bosne i Hercegovine.
Takva imovina bi se potom mogla uknjižiti na državu ili na drugi način koji bude propisan zakonom. Nakon toga slijedio bi proces upravljanja tom imovinom – bilo kroz prodaju, davanje na korištenje određenim institucijama ili upravljanje putem posebnih državnih mehanizama.
U slučaju prodaje oduzete imovine, sredstva bi se slijevala u budžet Bosne i Hercegovine.
Zakon može u proceduru i bez potpunog dogovora
Iako je cilj postići potpunu saglasnost svih uključenih aktera, postoji mogućnost da zakon bude upućen u parlamentarnu proceduru i prije nego što se postigne potpuno usaglašeno rješenje.
U tom slučaju bi konačna rješenja mogla biti definisana kroz amandmane tokom rasprave u parlamentu.
Drugi ključni zakon već utvrđen
U međuvremenu je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine već utvrdilo još jedan važan zakon koji je dio paketa reformi potrebnih za izbjegavanje međunarodnih sankcija u finansijskom sektoru.
Riječ je o prijedlogu zakona kojim se uvode mjere za ograničavanje raspolaganja imovinom u cilju sprječavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Rizik za ekonomiju
Stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyval značilo bi znatno pojačan međunarodni nadzor nad finansijskim transakcijama koje dolaze iz zemlje.
Takva odluka mogla bi imati ozbiljne posljedice po bankarski sektor, međunarodne finansijske tokove i ukupno poslovno okruženje u državi. U praksi bi to značilo dodatne provjere finansijskih transakcija, sporije poslovanje s inostranim partnerima te potencijalno smanjenje povjerenja investitora u finansijski sistem BiH.
Upravo zbog toga usvajanje zakona o oduzimanju imovine i jačanje mehanizama za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma postalo je jedno od ključnih pitanja u zakonodavnoj agendi Bosne i Hercegovine.
