Zamrznuta iranska sredstva pojavila su se kao jedna od najistaknutijih prepreka koje ometaju tekuće pregovore između Sjedinjenih Država i Irana , budući da Teheran insistira na dobijanju trenutne novčane likvidnosti od milijardi dolara u zamjenu za bilo kakav potencijalni dogovor, dok Washington smatra da obezbjeđivanje ovih sredstava prije preduzimanja konkretnih koraka sa iranske strane predstavlja veliki politički i sigurnosni rizik.
Zamrznuta sredstva u srži spora
Prema izvještaju, Iran želi odmah dobiti novčanu likvidnost procijenjenu na milijarde dolara, što se smatra velikim političkim rizikom za američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji već dugo kritikuje administraciju bivšeg predsjednika Baracka Obame zbog isplate velikih suma Teheranu nakon nuklearnog sporazuma zaključenog 2015. godine.
Za Trumpa, odluka o oslobađanju iranske imovine vratit će sjećanja na njegove prethodne kritike Obamine administracije, posebno otkako je prije nekoliko mjeseci obećao da će pregovarati o "mnogo boljem" sporazumu od onog iz 2015. godine, koji je godinama napadao prije nego što se kasnije povukao iz njega, smatrajući da je jedna od njegovih glavnih mana pružanje velikih suma novca Iranu.
Tokom predsjedničke debate 2016. godine, Trump je svojoj tadašnjoj demokratskoj rivalki, bivšoj državnoj sekretarki Hillary Clinton, rekao da je "Obamina administracija učinila Iran veoma jakim najglupljim sporazumom koji ste vjerovatno ikada vidjeli u historiji pregovora, sa 1,7 milijardi dolara u gotovini, dovoljno da se napuni ova soba".
Trump se suočava s političkom dilemom
Trump se danas suočava sa sličnom dilemom, dok nastoji izaći iz ciklusa rata s Iranom, koji nije široko popularan u Sjedinjenim Državama, dok istovremeno pregovara s iranskim režimom koji zahtijeva brzi priliv novca.
Razgovori se već sedmicama vode preko posrednika između Washingtona i Teherana, pri čemu dvije strane razmjenjuju prijedloge, dok Trump i dalje prijeti nastavkom rata uprkos ponovljenim govorima o mogućnosti skorog proboja, u vrijeme kada se povremeni vojni sukobi između dvije strane nastavljaju.
Iranski zahtjevi i američko odbijanje
Iran smatra pristup desetinama milijardi dolara zamrznutih pod američkim sankcijama preduslovom za bilo kakav sporazum, jer ta sredstva pružaju hitnu podršku njegovoj ozbiljno opterećenoj ekonomiji.
Teheran zahtijeva otprilike 12 milijardi dolara unaprijed, pored 24 milijarde dolara tokom 60-dnevnog perioda pregovora koji počinje postizanjem preliminarnog sporazuma, prema prijedlozima koji kruže u medijima.
S druge strane, Sjedinjene Države odbijaju platiti bilo kakav novac unaprijed ili se obavezati na određene iznose, te isključuju ublažavanje sankcija na način koji bi Iranu omogućio slobodan izvoz nafte.
Kontinuirana debata o iranskom porijeklu
Odluka administracije bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena iz 2023. godine da Iranu dozvoli pristup imovini vrijednoj 6 milijardi dolara kao dio sporazuma o razmjeni zatvorenika izazvala je oštre kritike republikanaca, prije nego što su ta sredstva ponovo zamrznuta nekoliko sedmica nakon napada Hamasa na izraelsku okupacionu državu 7. oktobra.
Američki političari vjeruju da bi odobravanje Iranu pristupa njegovim zamrznutim sredstvima moglo omogućiti toj zemlji jačanje obrambenih sposobnosti i povećanje podrške regionalnim saveznicima, uključujući Hamas, libanski Hezbollah i grupu Huti u Jemenu.
Procjenjuje se da Iran ima imovinu vrijednu oko 100 milijardi dolara koja mu je postala nedostupna zbog američkih sankcija, a koja se uglavnom sastoji od prošlih prihoda i rezervi od prodaje nafte, zajedno s drugim fondovima i finansijskom imovinom koja podliježe različitim režimima sankcija.
Uslovi Washingtona prije bilo kakvog ublažavanja sankcija
Ranije ove sedmice, američki državni sekretar Marco Rubio potvrdio je da Iran neće dobiti nikakvo ublažavanje sankcija niti oslobađanje bilo kakve zamrznute imovine prije nego što preduzme jasne korake za ograničavanje svog nuklearnog programa i predaju svojih zaliha obogaćenog uranijuma kao dio bilo kakvog budućeg sporazuma.
Na pitanje o mogućnosti da Iran ostvari ekonomske koristi nakon što se Hormuški moreuz ponovo otvori za pomorski saobraćaj tokom prve faze preliminarnog sporazuma, Rubio je rekao: "Ne, o tome nije razgovarano."
