Buđenje usred noći može biti vrlo frustrirajuće, a ako se ponavlja, lako se može pretvoriti u nesanicu.
Ako se redovno budite oko 3 sata ujutro, vjerovatno postoji razlog za to. Stručnjak za mentalno zdravlje objašnjava šta je to i šta možete učiniti povodom toga. Talar Moukhtarian, docent mentalnog zdravlja na Medicinskom fakultetu Warwick, kaže da često buđenje u drugoj polovini noći može imati ozbiljne posljedice po vaš um i tijelo.
Priroda sna i noćnih buđenja
Moukhtarian objašnjava da se većina ljudi budi nekoliko puta tokom noći, ali se toga ne sjećaju jer odmah ponovo zaspu. Problem nastaje kada ostanemo budni, jer to remeti važne dijelove našeg ciklusa spavanja, što može dovesti do umora i poteškoća s koncentracijom tokom dana.
"San se ne događa u jednom kontinuiranom nizu. Tokom noći, mozak prolazi kroz ponavljajuće cikluse spavanja koji traju između 90 i 110 minuta", objašnjava profesor.
"Svaki ciklus uključuje nekoliko faza: lagani san, duboki san i REM san, tokom kojeg najviše sanjamo. Većina odraslih prolazi kroz četiri do šest takvih ciklusa svake noći."
Kako se približavamo kraju svakog ciklusa, san postaje lakši. Tada se najčešće javljaju kratka buđenja, jer tijelo počinje da se priprema za dan povećanjem nivoa kortizola, hormona stresa.
Stres, kofein i alkohol kao glavni krivci
Iako je povremeno buđenje normalan dio sna, problem nastaje ako je um opterećen stresom i brigama.
„Ako vam je um već preopterećen brigama o poslu, vezama ili svakodnevnim pritiscima, kratko buđenje može se brzo pretvoriti u potpuno buđenje i pretjerano razmišljanje. Noću ima manje distrakcija, pa misli koje se čine podnošljivima tokom dana mogu izgledati mnogo intenzivnije noću“, kaže Moukhtarian.
Dodaje da su stres i ruminacija, tj. stalno preispitivanje istih misli, snažno povezani s nesanicom.
Pored stresa, dvije najčešće konzumirane supstance također mogu uzrokovati buđenje usred noći: kofein i alkohol. Alkohol nam može pomoći da brže zaspimo, ali često uzrokuje poremećen san zbog čega se lakše budimo. S druge strane, kofeinu je potrebno više od šest sati da se razgradi u tijelu, tako da može poremetiti san čak i ako se konzumira kasno poslijepodne.
Stručnjak ističe i druge faktore koji mogu poremetiti san, poput nepravilnog rasporeda spavanja ili predugog korištenja mobitela u krevetu. Međutim, visok nivo stresa i kafa ili alkohol konzumirani kasnije tokom dana ostaju među najčešćim uzrocima problema.
Šta možeš učiniti?
Profesor Moukhtarian nudi nekoliko savjeta za one koji se suočavaju s ovim problemom, koji se može pretvoriti u kroničnu nesanicu ako se ne liječi.
"Male promjene u rutini mogu pomoći tijelu da se vrati stabilnijem ritmu. To se često naziva dobrom higijenom spavanja", savjetuje ona.
"Održavanje dosljednog vremena buđenja, čak i nakon lošeg sna, pomaže u regulaciji vašeg biološkog sata i stabilizaciji obrazaca spavanja."
Također preporučuje odvajanje vremena za opuštanje prije spavanja, ograničavanje unosa kofeina i alkohola kasnije tokom dana i stvaranje mirnog okruženja za spavanje.
„Ako ste dugo ležali budni, može vam pomoći da nakratko ustanete iz kreveta i radite nešto opuštajuće dok se ponovo ne osjećate pospano. Ovo prekida povezanost kreveta s budnošću“, kaže Moukhtarian.
"Upravljanje stresom tokom dana također može pomoći, jer smanjuje vjerovatnoću da ćete već otići u krevet napeti. Vođenje dnevnika, joga, meditacija, vježbe disanja i svjesnost mogu pomoći u smirivanju uma prije spavanja", zaključuje on.
Dodaje da iako buđenje oko tri sata ujutro može biti uznemirujuće, razumijevanje tjelesnih procesa i utjecaja stresa i svakodnevnih navika može nam pomoći da takve situacije ne doživljavamo kao alarmantne.
