Meloni traži od Zelenskog "bolne ustupke"; kakav se dogovor pregovara iza zatvorenih vrata na Zapadu?
Italija je promijenila ton prema Ukrajini. Na nedavnom sastanku u Rimu, Giorgia Meloni je prenijela Volodimru Zelenskom poruku koja nije spomenuta ni u jednoj službenoj izjavi: došlo je vrijeme za „bolne ustupke“. Drugim riječima, Evropa traži od Kijeva da se pripremi za kompromis, možda čak i teritorijalne predaje.
Ovo su signali koji dolaze iz pouzdanih izvora bliskih "Palazzo Chigi", a koje citira italijanski list Corriere della Sera. Dugi sastanak, prikriven diplomatskim bontonom, zapravo je bio hladniji i napetiji nego što se čini na protokolarnim fotografijama.
Od podrške do pritiska: italijanski zaokret
Meloni, koja je nekada s oduševljenjem hvalila „herojski otpor Ukrajine“, sada djeluje kao glasnogovornica strateškog zamora Zapada. Njena fraza; „bolni ustupci“ je šifra za oslobađanje Zapada od teškog političkog, vojnog i ekonomskog tereta koji više nije popularan čak ni kod kuće.
Zašto se Italija ponaša kao mala zemlja
Ali u ovoj shemi, Italija, jedna od zemalja osnivačica Evropske unije, ne čini se da se ponaša kao vodeća sila. Naprotiv, ona se tiho usklađuje s američkom agendom, koja nastoji zatvoriti ukrajinski dosije prije 2026. godine.
SAD, a ne Brisel, odlučuju o miru
Sam Meloni je jasno stavio do znanja: „rješenje“ neće doći iz Brisela, već iz Vašingtona. Ovo je tiho priznanje da je Evropska unija isključena iz donošenja odluka o miru. A Italija, iako značajna zemlja u EU, prihvatila je ulogu drugog posrednika.
U suštini, Italija se ne ponaša kao velika država. Ne predlaže, ne vodi, već slijedi direktive. Kao što bi Stanley Kubrick brutalno rekao: „Velike države se ponašaju kao gangsteri, male države kao prostitutke.“ U ovoj mračnoj metafori realpolitike, Italija je odabrala da ne bude ni gangster ni velika sila, već ponavljajući glas agende koja joj se servira.
Šta ovo znači za Balkan?
Svaki veći kompromis za Ukrajinu, posebno ako utiče na teritorije, mogao bi otvoriti najopasniji presedan za države sa zamrznutim sukobima i manjinama koje je Moskva instrumentalizirala. Moldavija, Gruzija, Bosna, pa čak i Kosovo, sve one bi mogle biti sljedeće žrtve nametnute "mirne" logike.
