Iako ekstremne vrućine mogu pogoditi bilo koga, one predstavljaju svojevrsni test izdržljivosti za kardiovaskularni sistem žena i teže ih pogađaju nego muškarce, rekla je za dr. Nighat Arif, doktorica opće prakse specijalizirana za žensko zdravlje .
Doktori stoga pozivaju na bolju svijest o rizicima za žene i ciljane mjere zaštite, s obzirom na to da klimatske promjene uzrokuju sve intenzivnije i češće toplotne valove.
Hormoni i reakcija tijela na toplotu
Biološki, veći rizik kod žena svodi se na dvije stvari: prirodne fluktuacije u nivou hormona i reakciju tijela na toplotu, koja se razlikuje od muške, objasnio je dr. Arif. Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju se znojiti na višim temperaturama. To smanjuje sposobnost tijela da brzo oslobodi višak toplote i otežava procjenu kada je tijelo pod stresom, jer znoj nije toliko vidljiv na koži ili odjeći.
Isto istraživanje je otkrilo da žene također imaju višu tjelesnu temperaturu i veći postotak tjelesne masti od muškaraca, što djeluje kao dodatni sloj izolacije. Kada se tome dodaju prirodne fluktuacije ženskih hormona, koji sami po sebi remete sisteme za regulaciju temperature u mozgu, opterećenje postaje još veće.
Nivoi estrogena i progesterona značajno se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, perimenopauze, menopauze, trudnoće i dojenja, što može smanjiti sposobnost tijela da reguliše temperaturu. Sve ovo predstavlja veliko opterećenje za kardiovaskularni sistem, posebno po vrućem vremenu.
Ali nije samo biologija ono što žene dovodi u veći rizik, napominje dr. Cat Pinho-Gomes, akademska savjetnica za javno zdravstvo. Naše socioekonomske okolnosti, poput činjenice da su žene često manje plaćene ili je vjerovatnije da će preuzeti uloge njegovateljice, mogu imati još veći utjecaj na to koliko dobro mogu brinuti o sebi tokom ekstremnih vrućina. Dob je također faktor.
Budući da žene u prosjeku žive duže od muškaraca, one su u starosti više izložene zdravstvenim rizicima. Starije osobe su također podložnije demenciji, koja može ograničiti sposobnost prepoznavanja žeđi, ili stanjima koja zahtijevaju diuretike, što dodatno povećava rizik od toplotnog stresa.
Uticaj toplote na menstrualni ciklus
Tokom menstrualnog ciklusa, osjetljivost na toplotu se mijenja u skladu s nivoima hormona, objašnjava dr. Arif. Progesteron raste u drugoj polovini ciklusa, prije početka menstruacije, što može povisiti tjelesnu temperaturu i samo pojačati osjećaj nelagode. S početkom menstruacije, nivo estrogena pada na najnižu tačku, vršeći veći pritisak na srce da ohladi tijelo.
„Imala sam normalno krvarenje, ali sam primijetila da sam mnogo umornija, imala sam vrtoglavicu, osjećala sam se anksiozno i nisam mogla spavati“, rekla je za BBC Michaela Finn iz sjevernog Londona, koja je imala menstruaciju tokom toplotnog talasa krajem juna.
Charlie Paddock, 27, kaže da su se njeni menstrualni simptomi pogoršali i da se muči da ublaži grčeve bez uobičajene pomoći grijalice. "Moje smjene na poslu poklapale su se s tim danima. Osjećala sam se slabo tokom jutarnjeg tuširanja; morala sam biti realna i javiti se bolesnoj. Moje tijelo je bilo potpuno iscrpljeno, bolno i u grčevima", rekla je.
Paddock je dodala da se "dva puta skoro onesvijestila i da su valungi bili nestvarni", dok je Jess Allingham (26) bila "apsolutno iscrpljena, više nego inače" i imala je "potpunu maglu u mozgu".
Dr. Arif ističe da gubitak krvi tokom menstruacije također rezultira gubitkom željeza, što može utjecati na san. Nizak nivo željeza, koji je posebno čest kod žena s obilnim menstruacijama, također utječe na opskrbu kisikom, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem.
Pogoršanje simptoma menopauze
Valunzi i noćno znojenje su česti kod žena u perimenopauzi i menopauzi zbog pada estrogena, kaže dr. Arif. Isto se može dogoditi i ženama koje prolaze kroz hemijsku ili hiruršku menopauzu radi liječenja karcinoma osjetljivih na hormone i drugih ginekoloških stanja. Tokom toplotnog talasa, valungi i noćno znojenje mogu postati češći i ozbiljniji.
„Zaista je užasno, posebno noću“, ovako je Hilary Serif (57) opisala svoje valunge tokom junskog toplotnog talasa. „Drijemaš, a onda te nešto udari. Već ti je vruće, nema olakšanja. Kao da te je udario dvostruki udarac. Hormonska nadomjesna terapija mnogo pomaže, ali ne može to u potpunosti kontrolisati.“
Dr. Rosaline West, 41, koja je u perimenopauzi, rekla je da je preživljavanje toplotnog talasa "bilo samo preživljavanje". "Redovno sam mijenjala donje rublje, a na kraju smo prijateljica i ja potpuno odustale od grudnjaka zbog znojenja i nelagode."
Trudnoća i toplotni stres
Trudnice teže regulišu tjelesnu temperaturu zbog povećanih metaboličkih potreba za toplotom i tečnošću, što ih može učiniti podložnijim toplotnom stresu, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet. Hormoni ponovo igraju ključnu ulogu. Fluktuirajući nivoi progesterona u ranoj i srednjoj trudnoći mogu povisiti tjelesnu temperaturu, dok u kasnijim fazama ona opada.
Veličina tijela također čini razliku. "Očigledno je da što ste veći, veće je kardiovaskularno opterećenje tijela, jer u sebi nosite ljudsko biće", objasnio je dr. Arif. Istraživanja također pokazuju da toplotni stres može povećati vjerovatnoću neželjenih ishoda i za majku i za dijete.
„Biti u poodmakloj trudnoći usred ljeta je pakao. Bukvalno pakao“, kaže Jess Bloom (35), koja očekuje bebu krajem jula. Rekla je da je razmišljala o spavanju na podu kuhinje i kupanju u hladnoj vodi svake noći. „Ponekad bih jela sladoled Mars u kadi“, dodala je.
Kako prepoznati opasnost i zaštititi se
Izloženost toploti povezana je s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, posebno među ženama. Tokom toplotnih talasa, dodatno opterećenje srca može uzrokovati pad krvnog pritiska, što, u kombinaciji s gubitkom tečnosti i soli znojenjem, može dovesti do toplotne iscrpljenosti. Ako krvni pritisak padne prenisko, povećava se i rizik od srčanog udara.
Dr. Arif savjetuje: "Prepoznajte znakove toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara, pijte puno tekućine, koristite ventilatore i rashladne obloge. Vježbajte prije izlaska ili nakon zalaska sunca. Koristite kremu za sunčanje i pratite menstruaciju."
„Tretirajte vrućinu kao test opterećenja za vaš kardiovaskularni sistem“, rekla je. „Usporite, brinite o svom tijelu.“ Također je pozvala poslodavce, kolege i kreatore politika da budu svjesniji ranjivosti žena na vruće vrijeme.
Dr. Pinho-Gomes se složila, dodajući: „Potrebno nam je više žena za stolom donošenja odluka, na pozicijama moći i utjecaja“, koje će biti svjesnije potreba žena. „Ovo nije ženski problem“, zaključila je dr. Arif. „Ovo je društveni problem. Ako ga riješimo za žene, riješit ćemo ga za sve.“
