Kharg se smatra srcem izvoza nafte u zemlji. Oko 85%-95% iranske nafte koja se prodaje na međunarodnim tržištima prolazi kroz ovaj terminal...
U svakom vojnom sukobu postoji faza strateške obmane, gdje strane pokušavaju zbuniti protivnika curenjem informacija o mogućim operacijama. U tom kontekstu, analitičari su počeli raspravljati o mogućoj meti američkih operacija protiv Irana: ostrvu Harg, ključnoj tački za ekonomiju zemlje.
Smješten oko 25 kilometara od obale Irana u Perzijskom zaljevu, Kharg se smatra srcem izvoza nafte te zemlje. Oko 85%-95% iranske nafte koja se prodaje na međunarodnim tržištima prolazi kroz ovaj terminal, što ga čini jednom od najstrateškijih potencijalnih meta u sukobu.
Milioni barela nafte se svakodnevno utovaruju na supertankere preko ovog ostrva, koji zatim prolaze kroz Perzijski zaljev i Hormuški moreuz do globalnih tržišta, posebno Kine, jednog od glavnih kupaca iranske nafte.
Strateški cilj za iransku ekonomiju
Zbog svoje uloge u iranskoj ekonomiji, stručnjaci smatraju da je Kharg "jedina tačka kvara". Ako bi ovaj terminal prestao s radom, glavni prihod Teherana od nafte bi se značajno smanjio, a ekonomija zemlje bi se mogla suočiti s ozbiljnim finansijskim pritiskom.
Međutim, do sada ostrvo nije pogođeno vojnim operacijama Izraela ili njegovih saveznika, iako su napadnuti drugi energetski objekti u Iranu. Analitičari smatraju da je ovo namjeran izbor kako bi se sačuvala "strateška karta" za kasniju fazu sukoba.
Historijski presedani
Ideja vršenja pritiska na Iran kontrolom Kharga nije nova. Historičari podsjećaju da je 1979. godine, tokom američke krize s taocima u Teheranu, u Bijeloj kući također razmatran plan za preuzimanje kontrole nad ostrvom kako bi se iranski režim prisilio da oslobodi taoce.
Tokom iransko-iračkog rata (1980-1988), ostrvo je nekoliko puta bombardovano od strane snaga Sadama Huseina u pokušaju da osakati iransku ekonomiju, ali je njegova infrastruktura obnovljena i ostala je ključni element izvoza nafte.
Opasnosti vojne operacije
Međutim, operacija preuzimanja kontrole nad Khargom bila bi vrlo rizična. Ostrvo se nalazi u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva i brane ga iranske snage, koje bi mogle nanijeti značajne gubitke bilo kojoj napadačkoj sili.
Štaviše, Teheran je više puta upozorio da bi, ako mu se blokira izvoz nafte, mogao napasti energetsku infrastrukturu drugih zemalja Perzijskog zaljeva, što bi izazvalo veliku krizu na globalnim energetskim tržištima.
U međuvremenu, uprkos napetostima i borbama u regiji, operacije u Khargu se nastavljaju. Prema izvještajima međunarodnih medija, radnici terminala su povećali proizvodnju i nastavili snabdijevati tankere naftom, što ukazuje na to da se iranski izvoz nastavlja čak i u ratnim uslovima.
Analitičari procjenjuju da bi, ako bi Kharg postao vojna meta, posljedice bile ne samo za Iran, već i za globalna energetska tržišta, jer bi poremećaj u snabdijevanju mogao uzrokovati nagli porast cijena nafte širom svijeta.
