"Islamska država" je sinoć na društvenoj mreži Telegram objavila da je izvršila napad na koncertnu dvoranu u Moskvi. Kako su pisali, napali su "veliki skup hrišćana" u Krasnogorsku.
Danas je novinska agencija IS Amaq objavila fotografiju na kojoj se navodno vide četverica napadača. Dok su njih trojica pucali, jedan je podmetnuo vatru. Dodali su da je napad izveden u svjetlu rata koji bjesni između Islamske države i zemalja koje se "bore protiv islama".
Britanski The Guardian prenosi da bi, prema mišljenju stručnjaka, iza napada mogla stajati frakcija Islamske države IS-K (Islamska država Horasan). Teroristička organizacija potiče iz Afganistana i osnovana je na vrhuncu ekspanzije IS-a 2015. godine, kada je ekstremistička grupa, koja inače ima sjedište u Iraku i Siriji, nastojala izgraditi mrežu podružnica na Bliskom istoku, u Aziji i dijelovima Afrike. Njihovi napori su imali različite rezultate, ali stotine nezadovoljnih talibana i nekih članova frakcije u Pakistanu privučeni su ekstremizmom i imovinom "Islamske države". Oni su činili jezgro IS-K.
Do nedavno, IS-K je bio uglavnom fokusiran na lokalno područje. Izvela je nekoliko napada na civile i vojne ciljeve u Afganistanu. 2020. godine, na primjer, napadnuti su porodilište u Kabulu i univerzitet, prenosi Guardian. Ekstremistička grupa bila je odgovorna i za napad na međunarodni aerodrom Kabul 2021. godine u kojem je ubijeno 13 američkih vojnika i više od 150 civila tokom haotičnog povlačenja američkih snaga iz zemlje.
Ranije ove godine, SAD su presrele poruke koje su navodno potvrdile da je grupa izvela bombaške napade u Iranu u kojima je poginulo skoro 100 ljudi, ali IS-K nije preuzeo odgovornost za napad. Početkom marta, najviši američki general na Bliskom istoku upozorio je da bi IS-K mogao napasti američke i zapadne interese izvan Afganistana "u roku od manje od šest mjeseci i bez upozorenja".
Kako prenosi Sky News, moć Islamske države ponovo raste posljednjih godina, a posebno IS-K. Borci se regrutuju iz centralne Azije, kao i iz Rusije, uglavnom iz republika Dagestana i Čečenije.
Prema Guardianu, "Islamska država" vidi Moskvu kao dio šire "koalicije kršćanskih ili zapadnih sila protiv islama". Pod tim uglavnom misli na ruske vojne operacije u Čečeniji, Siriji i Afganistanu. U protekle dvije decenije islamističke grupe su već napale Rusiju. Masakr u Beslanu 2004. godine, u kojem je ubijeno nekoliko stotina ljudi, definitivno je jedan od najgorih te vrste.
Nakon jučerašnjeg napada, ruske vlasti su već uhapsile četvericu napadača koji su navodno izvršili napad u koncertnoj dvorani. Nisu komentirali tvrdnje Islamske države, već su svoju pažnju usmjerili na Ukrajinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u video obraćanju rekao da su počinioci pokušali pobjeći u Ukrajinu, gdje su navodno imali kontakte.
U međuvremenu, Ukrajina oštro poriče umiješanost u teroristički napad.
"Ovo je, naravno, još jedna laž iz Rusije koja nema veze sa stvarnošću", komentirao je glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Jusov.
"Ukrajina, naravno, nije bila umiješana u ovaj teroristički napad. Ukrajina brani svoj suverenitet od ruskih osvajača, oslobađa svoju teritoriju i bori se protiv okupatorske vojske i vojnih ciljeva, a ne protiv civila", rekao je Jusov za Reuters.
