U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA U BIH

Zašto opozicija RS ne može i ne zna kako "skinuti" Dodika s vlasti?

opozicija rs
Foto © Agencije/ Arhiv

Opozicione stranke u Republici Srpskoj (RS) se slažu da bi konačno trebalo doći do jedinstvenog i zajedničkog nastupa na predstojećim lokalnim izborima u BiH.

Od održavanja lokalnih izbora 2020. pa sve do sada Banja Luka je zarobljena u svojevrsnoj izbornoj kampanji koja ima destruktivne elemente, zbog koje građani trpe veliku štetu, rekao je Željko Raljić, predsjednik Gradske organizacije SDS Banja Luka.

Stvari su, kaže on, otišle toliko daleko pa su se politički poeni pokušavali prikupljati opstrukcijama koje su išle na štetu socijalno ugrožene kategorije stanovništva, kao i isplate dječijih dodataka.

„Banja Luka iz kampanje gotovo da i nije ni izlazila i ona se nastavila. To na neki način umara i naše sugrađane. A oni ponajviše žele rezultate. Skupštinska većina predvođena SNSD-om pokušava na svaki mogući način da blokira rad Gradske uprave čemu smo bili svjedoci u nebrojeno mnogo puta“, kaže Raljić.

On je uvjeren da će stanovnici Banja Luke na narednim izborima reći svoje mišljenje o ovakvom sastavu gradske skupštine i njihovim potezima i da neće glasati za one koji su svjesno radili na njihovu štetu.

Raljić je istakao da je Banja Luka opoziciono orijentisana i da se to vidjelo više puta na prethodnim opštim i lokalnim izborima kada su građani kazali šta misle o vladajućoj garnituri.

Poručuje da opozicija u Banjoj Luci treba biti jedinstvena i da treba naći rješenje koje bi zadovoljilo sve opozicione partnere.

SDS, PDP, Pokret za pravdu i red te Narodni front kao glavne opozicione stranke u RS su održale već par sastanaka na temu zajedničkog nastupa na lokalnim izborima.

U ovom trenutku čini se da je PDP u najnezavidnijoj situaciji jer su najveći problemi oko kandidature za gradonačelnika Banja Luke, koju trenutno vrši njihov Draško Stanivuković.

Iako je Stanivuković najavio novu kandidaturu, ipak neće imati podršku Narodnog fronta i Pokreta za pravdu i red, koji opet predlažu druga dva kandidata.

Ipak, iz PDP-a se nadaju da će uspjeti postići zajednički dogovor.

Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta izjavila je da "nema odnosa sa PDP-om, zato što mi ne možemo reći samo je Draško Stanivuković u PDP-u. Draško ima podršku rukovodstva PDP-a. Niko se javno od njega nije ogradio. Ali, to ne znači da će obično članstvo PDP-a i simpatizeri glasati za Draška, zato što im to kaže rukovodstvo stranke ili bilo ko iz PDP-a. Jer, ako se kandidujem, ja očekujem podršku i simpatizera PDP-a“.

Iz Pokreta za pravdu i red naglašavaju da će se truditi da naprave dogovore pred lokalne izbore, kako bi imali zajedničke kandidate. „Mi sa SDS-om nemamo nikakvih spornih pitanja, izuzev Sokoca i Ugljevika, gdje su Milovan Cicko Bjelica i Vasilije Perić napravili neku vrstu fuzije sa SNSD-om. Tu ne postoji mogućnost saradnje. Kada je u pitanju PDP, nema saradnje sa Draškom Stanivukovićem. Mi smo predložili jedno kompromisno rješenje, a to je da Igor Crnadak bude kandidat opozicije u Banjoj Luci i već smo to iznijeli predstavnicima PDP-a".

Na pitanje da li to znači da Pokret ne bi podržao kandidaturu Jelene Trivić, Nebojša Vukanović kaže da nikako ne isključuje mogućnost da i Jelena Trivić bude kandidat opozicije u Banjoj Luci.

Analitičari, komentatori i novinari se slažu da će teško doći do jedinstvenog nastupa opozicije te da Milorad Dodik i SNSD apsolutno ne moraju ništa raditi kad je izborna kampanja u pitanju pored ovakve opozicije u RS.

A kakva je ta opozicija u RS?

Sastanče bez konkretnih rezultata. Bez reakcija na izjave i političke poteze političara iz Federacije BiH. Bez reakcije na važna politička dešavanja vezana za evropski put BiH i izbornu reformu u BiH. Bez ijedne riječi o evropskim zakonima.

Nedavno je čak predsjednik SNSD-a izjavio da „i ovdje u Republici Srpskoj i u Srbiji komotno se može razviti jedna politička kategorija, a to je trajna opozicija. Jer i ova naša i ona u Srbiji su trajne opozicije, nikad neće doći na vlast“.

Ova izjava, iako je izjava političkog protivnika opozicije u RS, nije daleko od istine jer iz izbora u izbore opozicija RS ne umije, ne zna i ne može da skine SNSD sa vlasti.

Dodikova stranka je na vlasti skoro dvadeset godina. Opozicija se može pohvaliti samo dobrim rezultatom na lokalnim izborima 2012. godine, pobjedom Mladena Ivanića u trci za člana Predsjedništva BiH 2014. te Draška Stanivukovića 2020.

Kada analizirate izjave političara opozicije iz RS, vidimo nešto što nije strano ni političarima u Federaciji BiH, a to je da oni godinama najvaljuju nekakav politički kraj Dodika kojem gori pod nogama, koji se boji stranaca i koji će otići u zatvor.

A mi ništa od toga ne vidimo evo već dvadeset godina.

I tu leži odgovor zašto opozicija ne može da skine sa vlasti SNSD: zato što potcjenjuju njegov potencijal!

Podsjećamo javnost, da je na općim izborima 2006. godine, Nebojša Radmanović (SNSD) pobijedio SDS-ovog Mladena Bosića za člana Predsjedništva BiH iz RS i to sa razlikom od 150.000 glasova.

Milan Jelić je postao predsjednik RS, a SNSD je osvojio 41 mandat u Narodnoj skupštini RS. SDS je na tim izborima osvojio 17, a PDP osam poslaničkih mjesta.

Četiri godine kasnije, Radmanović je ponovo sjeo u fotelju člana Predsjedništva BiH iz RS, ali je ovaj put pobjeda bila tijesna – kandidat SNSD je osvojio 295.629, dok je kandidat koalicije Zajedno za Srpsku Mladen Ivanić osvojio 285.951 glas.

Milorad Dodik je prvi put postao predsjednik RS te godine i to više nego ubjedljivo. Dodik je imao gotovo sto hiljada glasova više nego Ognjen Tadić. SNSD je dobio 37, SDS 18, a PDP sedam mandata u parlamentu Srpske. Jedino 2014. godine se desilo iznenađenje kada je Mladen Ivanić ispred Saveza za promjene pobijedio Željku Cvijanović i to sa razlikom od sedam hiljada glasova.

Opozicija je formirala vlast na nivou BiH, ali su u RS ponovo izgubili. Dodik je još jednom pobijedio Ognjena Tadića (koji mu je u međuvremenu postao savjetnik) i to gotovo sa identičnom razlikom kojom je Ivanić pobijedio Cvijanovićevu.

U Narodnoj skupštini RS je došlo do „manjih turbulencija. Naime, SNSD je osvojio 29, a SDS čak 24 poslanika.

Do afere „papak“ se nije znalo ko će formirati većinu u NS RS, ali se ispostavilo da opozicija nije imala dovoljno snage za to.

Na narednim općim izborima 2018. godine, SNSD je vratio ono što je četiri godine ranije izgubio.

Dodik je pobijedio Ivanića u trci za člana Predsjedništva BiH iz RS, Željka Cvijanović je bila bolja nego Vukota Govedarica u trci za predsjednika RS, dok je SNSD osvojio samo 28 mandata u Narodnoj skupštini RS, ali to nije značilo ništa zato što je SDS pao na – 16, što sa PDP-ovih devet nije bilo dovoljno za formiranje većine.

I izbori održani 2022. godine pokazali su da SNSD pobjeđuje, a opozicija gubi.

Nervoza se već osjeti, ali kako sada stvari stoje, teško da će opozicija išta značajno napraviti u RS.

Naprosto njihovo nejedinstvo i međusobno svađanje im je veći prioritet od skidanja Dodika sa vlasti.

To je građanima Federacije BiH jako poznato kroz djelovanje lijevih i liberalnih političkih partija koje su dozvolile da se međusobno svađaju, podapinju i razdvoje, a pri tome omogućavaju rast i razvoj nacionalnih stranaka u BiH.