Bangladeš bi mogao postati prva žrtva globalne energetske krize uzrokovane sukobom između SAD-a i Irana, s time da će zalihe nafte i plina nestati za samo nekoliko sedmica.
Južnoazijska zemlja nije jedina koja se suočava s posljedicama iranske blokade Hormuškog tjesnaca - rastući problemi s opskrbom gorivom pogađaju niz zemalja od Indije i Južne Koreje do Australije i Novog Zelanda.
Bangladeš na ivici kolapsa
Vlada u Dhaki, nakon sedmica smanjenja potrošnje, očajnički pokušava smisliti plan, jer se zemlja od 170 miliona stanovnika suočava s mogućnošću da ostane bez goriva. Bangladeš uvozi 95 posto svojih potreba za naftom i plinom, od čega dvije trećine dolaze iz zemalja Perzijskog zaljeva poput Saudijske Arabije, UAE i Iraka.
Uvoz sirove nafte je gotovo presušio, sa samo 170.000 tona sirove nafte i dizela uvezeno ovog mjeseca, u poređenju sa 332.000 tona u istom mjesecu prošle godine. "Vlada je sve očajnija, ne znaju šta da rade ili kako da se pripreme", rekao je zapadni izvor upoznat sa situacijom u zemlji.
Krajem marta, Bangladeš je imao 80.000 tona sirove nafte uskladištene u svojoj Istočnoj rafineriji, što je bilo dovoljno za snabdijevanje zemlje za oko 17 dana. Zalihe dizela i benzina su slično niske.
Vlasti frenetično traže nove izvore rafiniranih proizvoda širom svijeta i zatražile su od SAD-a dozvolu za uvoz 600.000 tona ruskog lož ulja, a primile su i 60.000 tona iz Indonezije, vjerovatno po znatno višoj cijeni. Isporuka 60.000 tona dizela koju je Indija trebala isporučiti u prvoj polovini godine također je postala upitna zbog problema sa snabdijevanjem unutar same Indije.
Haos na ulicama Dhake
U glavnom gradu Dhaki, vozači satima čekaju u redovima na benzinskim pumpama, univerziteti su zatvoreni, a vladinim službenicima je naređeno da ograniče potrošnju električne energije. "Čekam u ovom redu četiri sata i još uvijek ne znam hoću li uopće natočiti gorivo. Ako odem kući s praznim rezervoarom, moja porodica večeras neće imati šta jesti. Vrlo je jednostavno", rekao je taksista Abul Kalam.
Zbog nestašica, koje su gotovo zaustavile svakodnevni život u jednom od najzagušenijih gradova na svijetu, putnici otkazuju putovanja, dostavljači ne rade, a javni prijevoz je rijedak.
Izvor iz naftne industrije rekao je da procjene ukazuju na to da Bangladeš ima "preostale kritične zalihe goriva za između 10 i 21 dan". Međutim, upozorio je da se očekuje dolazak novih pošiljki, što znači da potpuni nestanak zaliha nije neizbježan.
Vlada umiruje, stručnjaci upozoravaju
Uprkos alarmantnoj situaciji, vlada insistira da nema nestašice. Ministar energetike Iqbal Hasan Mahmud Tuku rekao je u ponedjeljak parlamentu da su zalihe stabilne. "Želim da budem jasan, trenutno u Bangladešu nema nestašice goriva. U stvari, povećali smo zalihe u odnosu na prošlu godinu", rekao je.
Za gužve je okrivio povećanu potrošnju i paničnu kupovinu, tvrdeći da motociklisti kupuju tri do četiri puta više goriva nego inače. Vlada je pokrenula obračun s ilegalnim gomilanjem i nudi nagrade za informacije o gomilanju.
U međuvremenu, stručnjaci iz industrije i prevoznici kažu da neslužbeni sindikati pogoršavaju krizu preusmjeravanjem zaliha i gomilanjem goriva. "Dostupnost goriva je već pod ozbiljnim pritiskom. Ako se rat u Iranu oduži i opskrba ostane poremećena, Bangladeš bi doslovno mogao stati u roku od nekoliko sedmica", upozorio je jedan visoki zvaničnik.
Kriza se širi Azijom
Bangladeš nije jedina pogođena zemlja. U Indiji je nestašica plina uzrokovala pad industrijske proizvodnje na najniži nivo u četiri i po godine, a vlada je morala demantovati glasine da će zalihe nestati u roku od sedmice, tvrdeći da ima rezerve za 60 dana. Južna Koreja, koja uvozi oko 70 posto goriva s Bliskog istoka, razmatra uvođenje ograničenja vožnje za svoje građane prvi put od Zaljevskog rata 1991. godine.
Filipini, koji su proglasili nacionalnu energetsku vanrednu situaciju, imaju zalihe za nešto više od mjesec dana. Vijetnamske zalihe sirove nafte su se prepolovile u martu, a njihove strateške rezerve traju oko tri sedmice.
Situacija je teška i u drugim zemljama regije. Japan je počeo koristiti najveći dio svojih rezervi za hitne slučajeve do sada. U Mjanmaru vojska poziva građane da ostanu kod kuće i izbjegavaju paničnu kupovinu, dok je uveden sistem točenja goriva "par-nepar". U Kambodži je trećina benzinskih pumpi zatvorena.
Kina koristi priliku da ojača uticaj
Kriza je otvorila prostor Kini da poveća svoj utjecaj u regiji. Peking je iskoristio priliku i počeo izvoziti gorivo u susjedne zemlje. Prema izvještaju Bloomberga, kineski tanker je isporučio 100.000 tona goriva Vijetnamu. Filipini, koji su također započeli pregovore s Pekingom, primili su dva tankera sa 260.000 tona dizela.
Johannes Rauball iz analitičke firme Kpler objašnjava kako Peking jača svoju poziciju. "Kina izvozi dizel i naftne derivate u zemlje poput Filipina i Vijetnama na osnovu bilateralnih sporazuma, čime jača utjecaj Pekinga na susjede s kojima već ima neriješene teritorijalne sporove", rekao je.
Paradoksalno, čini se da Iran profitira od krize. Cijena nafte dostigla je 116 dolara po barelu, a Islamska Republika, prema izvoru koji citira The Economist, izvozi do 2,8 miliona barela dnevno, isto ili čak i više nego prije rata. Većina iranskog izvoza završava u Kini, koja za njega plaća u robi ili novac polaže na mrežu bankovnih računa koji zaobilaze međunarodne sankcije.
