Počela je rekonstrukcija logora Kon-Tiki u Vogošći u kojem su građani za vrijeme agresije bili mučeni
Nekadašnji zloglasni agresorski logor Kon-Tiki u Vogošći uskoro će postati Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine. Naime, na ovom mjestu, tokom protekle agresije na RBiH, pripadnici Vojske RS-a uspostavili su logor koji je bio mučilište brojnih zarobljenih građana i građanki Vogošće, Sarajeva, Nahoreva, Sokoca, Ilijaša i Visokog.
TORTURE
U bunkeru koji se nalazio pored objekta Kon-Tiki i koji je zapravo bio logor, bilo je zatočeno oko 800 Bošnjaka i ostalih građana i građanki BiH koji su tu prošli neviđene torture. Oko 400 njih je ubijeno ili odvedeno u nepoznatom pravcu.
- Ovdje su bili zatvarani i muškarci i žene i djeca. Zatvorenici su prolazili različite vrste tortura, od psihičkih do fizičkih, ubacivanja dimnih granata, uvođenja pasa unutra. Brojni su izvođeni i odvedeni u nepoznato, kazao je Eset Muračević, bivši zatočenik ovog logora u kojem je proveo sedam mjeseci.
Omer Osmanović, ministar za boračka pitanja KS-a, kazao je da je žeđ za pravdom neodvojiva od žeđi za istinom.
- Mi ćemo kroz projekt ovog muzeja, u kojem su se događali razni zločini i zvjerstva nad zatočenicima, na jedan sistemski način pričati o istini na ovim prostorima. Očekujem da će ovo mjesto ponukati mnogo ljudi da ispričaju svoje priče koje su skrivene u njima, iz kojih mogu proizaći nove krivične prijave protiv zločinaca, istakao je ministar Osmanović.
Kompleks Muzeja, čiji će centralni dio biti nekadašnji ugostiteljski objekt, obuhvatit će i rekonstruisani i dograđeni objekt u kojem će biti smješten istraživačko-dokumentacioni centar, a sastavni dio muzejske postavke će biti i rekonstruisani bunker.
ANALIZE
- U ovom kompleksu će biti smještena i arhivska zgrada Memorijalnog centra Sarajevo koja bi trebala da sačuva sve dokumente iz perioda agresije na RBiH i da na taj način ovo postane mjesto koje će pružiti sve potrebne i relevantne informacije o logorima u BiH, torturama i mučenjima kroz koje su građani prolazili. Isto tako, namjera nam je da otvorimo vrata naučnim radnicima i istraživačima iz BiH i svijeta da na jednom mjestu pristupe dokumentima, rade analize i studije u budućnosti, kada je u pitanju ovaj period, izjavio je Ahmed Kulanić, direktor Memorijalnog centra Sarajevo.
