Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom prijetnjom potpunog prekida zračnog prometa, što bi moglo rezultirati neviđenim ekonomskim i reputacijskim posljedicama za državu. Problem je nastao zbog višegodišnjeg neizmirenog duga entiteta Republika Srpska prema slovenačkoj kompaniji "Viaduct d.o.o. Portorož", koji sada prijeti da paralizira sektor civilnog zrakoplovstva u BiH.
Dug koji guši državu
BiH je još prije tri godine izgubila međunarodnu arbitražu protiv slovenačkog "Viaducta", a sudskom presudom naloženo joj je da isplati 110 miliona KM, uključujući glavnicu i kamate. Ovaj dug proizašao je iz neispunjavanja obaveza koje je na sebe preuzela Vlada Republike Srpske kada je jednostrano raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na rijeci Vrbas.
Podsjetimo, Republika Srpska je 2004. godine potpisala ugovor o koncesiji sa slovenačkim investitorima za izgradnju hidroelektrana "Krupa" i "Banja Luka-Niska". Međutim, entitetske vlasti su kasnije dodijelile koncesiju za izgradnju HE "Bočac 2", čime su onemogućile realizaciju prvobitnog projekta, što je dovelo do raskida ugovora i pokretanja tužbe od strane "Viaducta".
Uprkos jasnim obavezama iz potpisanog sporazuma, Vlada Republike Srpske do danas nije izvršila preuzete financijske obaveze, čime je dug na kraju pao na teret cjelokupne države BiH. Neizmirenje obaveza sada je eskaliralo do tačke u kojoj je ugrožen cjelokupan sektor civilnog zrakoplovstva u zemlji.
Zračni promet pred gašenjem
U pokušaju da naplati dug, slovenački "Viaduct" je putem pravnih mehanizama osigurao izvršne naloge za zapljenu sredstava u različitim državnim institucijama BiH. Kako bi osigurali isplatu, sudski izvršitelji iz Brisela izdali su nalog prema EUROCONTROL-u (Evropskoj organizaciji za sigurnost zračne plovidbe), zahtijevajući blokadu svih isplata namijenjenih Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA).
Blokada sredstava BHANSA-i mogla bi značiti potpuni kolaps u pružanju sigurnih i neprekidnih usluga u zračnom prostoru BiH. Ova agencija, koja upravlja kontrolom letenja i sigurnošću aviosaobraćaja, ne ostvaruje profit već se finansira isključivo iz naknada koje EUROCONTROL uplaćuje za pokrivanje troškova operacija.
Bez ovih sredstava, BHANSA neće moći podmiriti osnovne troškove, uključujući:
Održavanje tehničkih i navigacijskih sistema
Plaćanje telekomunikacijskih i komunalnih usluga
Isplatu plaća zaposlenicima
Modernizaciju opreme
Licenciranje i obuku kontrolora letenja
Ako dođe do blokade sredstava, BiH bi mogla izgubiti kontrolu nad vlastitim zračnim prostorom, a međunarodne letove bi preusmjerile susjedne zemlje. To bi imalo nesagledive posljedice ne samo za aviosaobraćaj već i za cjelokupnu ekonomiju.
Ekonomska i reputacijska katastrofa
Posljedice mogućeg gašenja zračnog prostora BiH bile bi katastrofalne:
Potpuna obustava svih letova (putničkih, cargo, medicinskih, humanitarnih)
Zatvaranje međunarodnih aerodroma u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru
Gubitak hiljada radnih mjesta u avioindustriji i pratećim sektorima
Drastičan pad indirektnih prihoda lokalnih zajednica
Dugoročno narušavanje međunarodnog ugleda BiH
Preusmjeravanje zračnih ruta iznad BiH na susjedne zemlje
Gubitak kvalifikovanog kadra iz sektora civilnog zrakoplovstva
Destabilizacija i moguća međunarodna intervencija u regulaciji zračnog prostora BiH
Pritom, nije riječ samo o finansijskim gubicima. Odlazak kontrolora letenja i avio-inženjera u druge zemlje, gdje bi bez problema mogli pronaći angažman, dodatno bi oslabio mogućnost BiH da u budućnosti povrati kontrolu nad svojim zračnim prostorom.
Hitna potreba za rješavanjem spora
Iz BHANSA-e su uputili hitan apel Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH, tražeći da se bez odlaganja zaključi sporazum sa "Viaductom" o izmirenju ukupnog potraživanja, koje trenutno iznosi 110 miliona KM.
Ako nadležne institucije ne reaguju odmah i ne pronađu način da spriječe blokadu sredstava BHANSA-i, BiH bi se mogla suočiti sa neviđenim zračnim kolapsom. S obzirom na to da se BiH nalazi na jednoj od najprometnijih jugoistočnoevropskih zračnih ruta, prekid aviosaobraćaja imao bi negativne posljedice i na širu regiju.
Osim što se dovodi u pitanje sigurnost zračnog prostora, otvara se i ozbiljno pitanje odgovornosti entitetskih vlasti Republike Srpske, koje su svojim neodgovornim potezima dovele do ove krize, ali sada odbijaju preuzeti odgovornost za posljedice. U konačnici, cijena ovog nemara mogla bi biti prevelika – ne samo u finansijskom smislu, već i po ukupnu sigurnost i reputaciju Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni.
