Uz nove investicije u individualne kuće i javne objekte, fokus je na dugoročnom poboljšanju kvaliteta zraka u glavnom gradu BiH.
Kanton Sarajevo se i dalje suočava s ozbiljnim problemom zagađenja zraka, posebno tokom zimskih mjeseci kada koncentracije toksičnih čestica PM10 i PM2.5 često prelaze dozvoljene granice. Analize Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH pokazuju da je zagađenje u velikoj mjeri posljedica individualnih kućnih ložišta na čvrsto gorivo, ali i saobraćaja te specifične meteorološke prilike, poput temperaturnih inverzija, koje otežavaju vertikalno miješanje zraka.
Iako industrijski objekti doprinose manje od tri posto ukupnog zagađenja u Kantonu, problem je složen i zahtijeva kontinuirane mjere. Najveća prekoračenja u 2024. zabilježena su na stanicama Ilijaš, Otoka, Vogošća, Ilidža i Bjelave, dok stanica Vijećnica pokazuje bolje rezultate zbog specifičnog položaja i stalnog strujanja zraka.
Velike investicije za energetsku efikasnost
Vlada Kantona Sarajevo planira značajne investicije kako bi smanjila zagađenje i poboljšala grijanje u individualnim kućama. Oko 24 miliona KM iz planiranog kreditnog zaduženja biće usmjereno na projekte podrške grijanju i energijskoj efikasnosti. Strategija predviđa da se mjere provedu u 20.000 od ukupno 43.000 objekata koji koriste čvrsta goriva, a locirani su u devet prioritetnih zona.
Raniji projekti u saradnji s EBRD-om i UNDP-om već su uključivali energijsku sanaciju javnih objekata, zamjenu energenata, ugradnju kotlovnica i podršku obnovljivim izvorima energije, poput solarnih sistema i toplotnih pumpi. Pilot program subvencioniranja zamjene peći na ugalj i drugih čvrstih goriva obuhvatio je 534 domaćinstva u posljednje tri godine. Trenutno se provodi Program povećanja energijske efikasnosti u objektima individualnog i kolektivnog stanovanja vrijedan 1,5 miliona KM.
Dugoročni ciljevi i izazovi
U Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS ističu da je poboljšanje kvaliteta zraka dugotrajan proces koji zahtijeva stalnu implementaciju mjera, monitoring i prilagođavanje strategija. Planom interventnih mjera i Priručnikom za dodjelu grant sredstava predviđeno je da se projekti brzo aktiviraju po usvajanju kreditnog zaduženja.
Unatoč mjerama, lebdeće čestice PM10 i dalje predstavljaju najveći problem, s više od 35 dana godišnje s prekoračenim vrijednostima, dok rast broja vozila i novih ložišta smanjuje efekte mjera. Dugoročno, za značajnije smanjenje zagađenja neophodna su dodatna ulaganja, procjenjujući da bi Strategija ograničenja korištenja uglja zahtijevala oko 380 miliona KM u narednih deset godina.
Iz Ministarstva poručuju da je pred Kantonom i partnerima veliki zadatak, ali da će realizacija ovih projekata predstavljati ključni korak ka masovnoj tranziciji na ekološki prihvatljive načine grijanja i dugoročnom poboljšanju kvaliteta zraka.
