Ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Škobić izjavio je za medije da je Evropski sud za ljudska prava odbacio aplikaciju Slavena Kovačevića protiv BiH u predmetu koji je privukao veliku pažnju domaće i međunarodne javnosti.
Prema njegovim riječima, Vijeće Evropskog suda je ne samo odbacilo aplikaciju, već je utvrdilo i ozbiljne propuste u predstavljanju činjenica, uključujući navodnu zloupotrebu postupka od strane aplikanta.
Škobić navodi da će detaljna presuda tek biti objavljena, ali da je već sada jasno da Sud smatra kako Kovačević nije iscrpio sve dostupne pravne lijekove u domaćem pravnom sistemu, te da nije dokazao da ima status žrtve, što je ključni uvjet za prihvatljivost tužbe pred Evropskim sudom za ljudska prava.
“Ova presuda, po meni, ima duboko političko i ustavno značenje jer razotkriva pokušaj da se kroz individualnu aplikaciju nametne koncept građanske, zapravo unitarne BiH. Sud je, ovom odlukom, poslao jasnu poruku da Bosna i Hercegovina mora ostati pluralno društvo, zasnovano na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata”, poručio je Škobić.
Podsjetimo, Slaven Kovačević je u svojoj aplikaciji tvrdio da su mu kao pripadniku „ostalih“ uskraćena osnovna politička prava. Konkretno, žalio se da kao stanovnik Sarajeva i Federacije BiH može glasati isključivo za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, te da zbog toga ne može politički djelovati u potpunosti ravnopravno. Također je ukazivao na nemogućnost kandidature i predstavljanja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, čime se, prema njegovom mišljenju, krši pravo na političku participaciju i jednakost pred zakonom.
Prvostepenom presudom iz 2023. godine Sud je tada stao na stranu Kovačevića, ali je nakon žalbe BiH predmet preuzelo Veliko vijeće, koje je sada, kako tvrdi Škobić, potpuno odbacilo njegovu tužbu.
Evropski sud u Strazburu preispituje temelje političkog sistema i prava građana
Ukoliko se ove tvrdnje potvrde i kroz zvaničnu objavu presude, to bi moglo imati dalekosežne posljedice po buduće pravne procese koji se tiču ustavne jednakosti građana u BiH, ali i po političke inicijative koje zagovaraju jačanje građanskog identiteta nasuprot etničkom principu konstitutivnosti.
Pojedini pravni stručnjaci upozoravaju da treba pričekati zvaničnu objavu cijelog sadržaja presude prije donošenja konačnih političkih i pravnih zaključaka, no evidentno je da je ova odluka, kako god bila tumačena, već izazvala oštre reakcije i otvorila novo poglavlje u raspravi o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.
